Rad u prerađivačkoj industriji, građevina, trgovina i poljoprivreda najopasnije su djelatnosti u Hrvatskoj, a posao mnogo više “pogađa” muškarce nego žene koje bi se trebale bolje čuvati dolazaka i odlazaka s posla, pokazalo je upravo objavljeno izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o profesionalnim bolestima i ozljedama na radu u prošloj godini.Zavod je u prošloj godini zaprimio 22,7 tisuća prijava ozljeda na radu, s tim da se gotovo 80 posto ozljeda dogodilo na radnome mjestu, a ostatak na putu do posla.

Muškarci ugroženiji
Budući da su najopasnija uglavno “muška” zanimanja, ne iznenađuje da tek 28 posto ozljeđenih čine žene. Gotovo dvije trećine pripadnica nježnijeg spola ozljedu je zadobilo na putu na posao ili s posla. Apsolutno najviše ozljeda, gotovo 7,4 tisuća, dogodilo se u prerađivačkoj djelatnosti, na radu je lani ozljeđeno 2,6 tisuća građevinara, a nešto manje od deset posto otpada na trgovce i automehaničare. Građevinci vode i po broju smrtnih slučajeva kojih je lani bilo dvadeset, a slijede ih poljoprivrednici, lovci i šumari te radnici u prerađivačkoj djelatnosti s udjelom po jedanaest smrtnih slučajeva. Na po slu je lani smrtno stradalo 55 radnika, a sedam na putu između posla i doma. U HZJZ-u napominju da se ozljede na radu prate i prema stopama, odnosno prema broju zaposlenih u određenoj djelatnosti. Tako je ukupna stopa ozljeda na radu u 2005. godini bila 1560 na sto tisuća zaposlenih, što je više nego u godini prije kad je stopa bila 1554 ozljeđenih na sto tisuća aktivnih osiguranika. Za ozljede na samome radnom mjestu, međutim, utvrđena je najniža stopa u protekle četiri godine. Na prvome mjestu nalazi se djelatnost poljoprivrede, lova i šumarstva (2874/100.000), na drugome mjestu je građevinarstvo (2798/100.000) pa prerađivački sektor. I kad je riječ o profesionalnim bolestima, poljoprivrednici i prerađivači vode, a na trećem mjestu je zdravstveni sektor, s tim da je u poljoprivredi i zdravstvu zabilježeno znatno povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Poljoprivrednici najviše pate od oštećenja uzrokovanih vibracijama, u prerađivačkoj industriji najčešće su kožne bolesti, bolesti zglobova i astma, u zdravstvu prevladavaju zarazne bolesti, ali u osam posto slučajeva i maligne bolesti. Ukupan broj profesionalnih bolesti (116) porastao je lani u odnosu na 2004. godinu za čak 12,6 posto, ali ipak nije dostignuta razina iz 2003. godine.

Dugotrajna izloženost
Profesionalne bolesti u prošloj su godini najčešće bile dijagnosticirane kod radnika koji su na radnome mjestu bili izloženi štetnosti 21 i više godina (46,6 posto), zatim slijede oni s 16-20 godina (17,2 posto) i 6-10 godina (14,7 posto). Međutim, čak 11,2 posto profesionalnih bolesti nastalo je kao posljedica izloženosti kraće od šest godina. S obzirom na spol oboljeli su u 63,8 posto muškarci, a u 36,2 posto žene. Muškarci oboljeli od profesionalne bolesti zaposleni su najčešće u djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva (60,8 posto), prerađivačkoj djelatnosti (21,6 posto) i zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, a žene najviše oboljevaju u prerađivačkoj djelatnosti (31,0 posto), zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (47,6 posto) i obrazovanju (7,1 posto).