EN DE

Međunarodna suradnja i odnosi s EU

Autor: Poslovni.hr
21. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Uloga socijalnog dijaloga ovisi o njegovoj sposobnosti potpore strukturnim reformama
Govoreći na Tripartitnom socijalnom summitu u Bruxellesu 1. ožujka 2011., Philippe de Buck, direktor BUSINESSEUROPE, europske konfederacije udruga poslodavaca i industrijalaca koje je član i Hrvatska udruga poslodavaca, naglasio je kako se Europa nalazi na raskrižju kada je riječ i o budućnosti ekonomije EU i o budućnosti samog projekta EU. Jedini način za preokret negativne spirale u kojoj se Europa nalazi vidi u donošenju ambicioznih strukturnih reformi i vraćanju povjerenja u stabilnost eurozone. Navedeno su preduvjeti za jačanje privatnih ulaganja u budući rast i nova radna mjesta u Europi.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Naglasio je i kako je zajednički program europskih socijalnih partnera – “Program rada na socijalnom dijalogu u EU” – pravovremeno prihvaćen. Socijalni dijalog može odigrati korisnu ulogu u lakšem usvajanju i provedbi strukturnih reformi tržišta rada na nacionalnim razinama. U suprotnome nacionalne vlade moraju donijeti potrebne odluke. Europski socijalni partneri: BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC još su jedanput ponovili kako Europska unija u ovom trenutku proživljava najgoru krizu u svojoj povijesti. Nakon financijske krize u 2008. europske države još potresa duboka kriza. Europske se države sve više suočavaju u izazovima s pronalaženjem resursa, ali i usvajanjem ekonomskih politika i reformi na kojima će se temeljiti rast i zapošljavanje, ali i na temelju kojih bi se osigurala održivost javnih financija i sustava socijalne sigurnosti. Izazovi s kojima će se Europa suočiti u idućem razdoblju su golemi. S više od 23,5 milijuna nezaposlenih stopa nezaposlenosti u EU na najvišoj je razini od ranih 1990-ih. Ostvarivanje stope zaposlenosti od 75% do 2020. zahtijeva otvaranje 17,6 milijuna novih radnih mjesta. Europa može uspjeti samo ako se donesu zdrave makroekonomske politike. Istodobno je resurse potrebno ulagati u održive strategije jačanja rasta. Kako bi se otvorilo više boljih radnih mjesta, Europi su potrebna funkcionalna tržišta rada te radna snaga s potrebnim kvalifikacijama. Potrebno je uspostaviti odgovarajuće okvirne uvjete kako bi se osigurale prilike za zapošljavanje za sve radnike te kako bi se omogućila integracija, zadržavanje i razvijanje radnika na europskim tržištima rada.

Uloga socijalnog dijaloga ovisi o njegovoj sposobnosti potpore strukturnim reformama
Govoreći na Tripartitnom socijalnom summitu u Bruxellesu 1. ožujka 2011., Philippe de Buck, direktor BUSINESSEUROPE, europske konfederacije udruga poslodavaca i industrijalaca koje je član i Hrvatska udruga poslodavaca, naglasio je kako se Europa nalazi na raskrižju kada je riječ i o budućnosti ekonomije EU i o budućnosti samog projekta EU. Jedini način za preokret negativne spirale u kojoj se Europa nalazi vidi u donošenju ambicioznih strukturnih reformi i vraćanju povjerenja u stabilnost eurozone. Navedeno su preduvjeti za jačanje privatnih ulaganja u budući rast i nova radna mjesta u Europi.

Naglasio je i kako je zajednički program europskih socijalnih partnera – “Program rada na socijalnom dijalogu u EU” – pravovremeno prihvaćen. Socijalni dijalog može odigrati korisnu ulogu u lakšem usvajanju i provedbi strukturnih reformi tržišta rada na nacionalnim razinama. U suprotnome nacionalne vlade moraju donijeti potrebne odluke. Europski socijalni partneri: BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC još su jedanput ponovili kako Europska unija u ovom trenutku proživljava najgoru krizu u svojoj povijesti. Nakon financijske krize u 2008. europske države još potresa duboka kriza. Europske se države sve više suočavaju u izazovima s pronalaženjem resursa, ali i usvajanjem ekonomskih politika i reformi na kojima će se temeljiti rast i zapošljavanje, ali i na temelju kojih bi se osigurala održivost javnih financija i sustava socijalne sigurnosti. Izazovi s kojima će se Europa suočiti u idućem razdoblju su golemi. S više od 23,5 milijuna nezaposlenih stopa nezaposlenosti u EU na najvišoj je razini od ranih 1990-ih. Ostvarivanje stope zaposlenosti od 75% do 2020. zahtijeva otvaranje 17,6 milijuna novih radnih mjesta. Europa može uspjeti samo ako se donesu zdrave makroekonomske politike. Istodobno je resurse potrebno ulagati u održive strategije jačanja rasta. Kako bi se otvorilo više boljih radnih mjesta, Europi su potrebna funkcionalna tržišta rada te radna snaga s potrebnim kvalifikacijama. Potrebno je uspostaviti odgovarajuće okvirne uvjete kako bi se osigurale prilike za zapošljavanje za sve radnike te kako bi se omogućila integracija, zadržavanje i razvijanje radnika na europskim tržištima rada.

Europski socijalni partneri smatraju da je ova izvanredna situacija velik test za socijalne partnere te naglašavaju kako će se njihov uspjeh mjeriti njihovom sposobnošću da predlože rješenja za probleme na europskim tržištima rada kako bi dali svoj doprinos rastu, zapošljavanju i socijalnoj koheziji. Europski socijalni partneri naglašavaju kako na nacionalnim, regionalnim, lokalnim i sektorskim razinama socijalni dijalog igra važnu ulogu u prevladavanju ekonomskih poteškoća te razumijevanju izazova s kojima će se suočavati poduzeća i radnici. Smatraju da je socijalni dijalog na razini EU jedan od alata koji može pridonijeti rješavanju najtežih problema. Svjesni propusta europskih kompetencija u području zapošljavanja i socijalnih pitanja europski socijalni partneri žele aktivno pridonijeti oblikovanju socijalnih politika i politika zapošljavanja zastupajući pritom interese poslodavaca i radnika. Europski socijalni partneri smatraju da se ciljevi na europskoj razini mogu ostvariti boljom koordinacijom aktivnosti na europskoj razini s onima na nacionalnim razinama. Naglasak u svojim aktivnostima u iduće dvije godine žele staviti na zapošljavanje mladih, politike zapošljavanja, rodnu jednakost, obrazovanje i cjeloživotno učenje, mobilnost i ekonomske migracije te ekonomsko i socijalno upravljanje u EU.

Autor: Poslovni.hr
21. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close