EN DE

Ekonomisti: ‘Hrvatska dugo ima najlošiji model upravljanja gospodarstvom’

Autor: Darko Bičak
20. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Knjiga profesorice Mirjane Dragičević izazvala reakcije uzvanika na predstavljanju na Ekonomskom fakultetu

Hrvatska je zaostala, zapuštena i nekonkurentna zemlja, kazala je profesorica Mirjana Dragičević na predstavljanju svoje knjige “Konkurentnost” u utorak na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. “Zašto toliko zaostajemo za zemljama poput Slovenije, Estonije ili Litve s kojima se možemo uspoređivati? Problem je u lošem upravljanju i mentalnom sklopu. Potrebno je napraviti pomak u razmišljanju”, navodi Dragičević.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Model vladanja
Njezin stav potvrđuje i Nadan Vidošević, predsjednik HGK, koji smatra da nijedna hrvatska Vlada u posljednih dvadesetak godina nije uspjela definirati i sprovesti nacionalnu strategiju razvoja,“Mi imamo velik problem vladanja i Hrvatska je loše upravljana zemlja te stoga i nekonkurentna. Ona nema menadžment koji bi znao ostvariti bolji život za sve građane. Vlast se konstatno ponaša reaktivno bez jasne nacionalne strategije”, kazao je Vidošević. Prvi čovjek HGK, nekadašnji ministar gospodarstva i kandidat na predsjedničkim izborima, navodi da je veći problem u mentalitetu ljudi nego u modelu ili strategiji. “Sadašnji problemi vezani su uz generaciju koja upravo ovih godina odlazi u mirovinu. To su ljudi koji su na tržište rada ušli krajem 1960. ili početkom 1970. To je razdoblje kad su se na ovim prostorima prestale stvarati nove vrijednosti. Sve vrijedno u industriji, izuzev Petrokemije, napravljeno je prije toga, a od tada se živjelo na teret inflacije, ili pak od privatizacije i zaduživanja”, kritičan je prvi čovjek HGK. Vidošević kaže i da je obmana da u Hrvatskoj prevladava liberalni kapitalizam kad je više od 50 posto ukupnog kapitala u društvenom vlasništvu.Vidošević nije optimističan ni za naredno razdoblje zbog činjenice da i danas više od 2,5 milijuna ljudi u Hrvatskoj živi od državnog proračuna te je nespremno na promjene. Da nešto ne valja s modelom koji već duže vrijeme postoji u Hrvatskoj, smatra i Dragomir Sundać, profesor Ekonomskog fakulteta u Rijeci. “Konkurentnost nije definicija. To je dinamičan proces bez monopola u kojem se svi moraju mijenjati. Uspoređujući Estoniju, Litvu. Sloveniju i Hrvatsku pitam se zašto se svi ostali razvijaju brže od nas, a mi zaostajemo i stagniramo? Zaključak je da je problem u modelu vladanja u Hrvatskoj koji je nalošiji i najslabija je točka naše konkurentnosti”, smatra Sundać.

Hrvatska je zaostala, zapuštena i nekonkurentna zemlja, kazala je profesorica Mirjana Dragičević na predstavljanju svoje knjige “Konkurentnost” u utorak na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. “Zašto toliko zaostajemo za zemljama poput Slovenije, Estonije ili Litve s kojima se možemo uspoređivati? Problem je u lošem upravljanju i mentalnom sklopu. Potrebno je napraviti pomak u razmišljanju”, navodi Dragičević.

Model vladanja
Njezin stav potvrđuje i Nadan Vidošević, predsjednik HGK, koji smatra da nijedna hrvatska Vlada u posljednih dvadesetak godina nije uspjela definirati i sprovesti nacionalnu strategiju razvoja,“Mi imamo velik problem vladanja i Hrvatska je loše upravljana zemlja te stoga i nekonkurentna. Ona nema menadžment koji bi znao ostvariti bolji život za sve građane. Vlast se konstatno ponaša reaktivno bez jasne nacionalne strategije”, kazao je Vidošević. Prvi čovjek HGK, nekadašnji ministar gospodarstva i kandidat na predsjedničkim izborima, navodi da je veći problem u mentalitetu ljudi nego u modelu ili strategiji. “Sadašnji problemi vezani su uz generaciju koja upravo ovih godina odlazi u mirovinu. To su ljudi koji su na tržište rada ušli krajem 1960. ili početkom 1970. To je razdoblje kad su se na ovim prostorima prestale stvarati nove vrijednosti. Sve vrijedno u industriji, izuzev Petrokemije, napravljeno je prije toga, a od tada se živjelo na teret inflacije, ili pak od privatizacije i zaduživanja”, kritičan je prvi čovjek HGK. Vidošević kaže i da je obmana da u Hrvatskoj prevladava liberalni kapitalizam kad je više od 50 posto ukupnog kapitala u društvenom vlasništvu.Vidošević nije optimističan ni za naredno razdoblje zbog činjenice da i danas više od 2,5 milijuna ljudi u Hrvatskoj živi od državnog proračuna te je nespremno na promjene. Da nešto ne valja s modelom koji već duže vrijeme postoji u Hrvatskoj, smatra i Dragomir Sundać, profesor Ekonomskog fakulteta u Rijeci. “Konkurentnost nije definicija. To je dinamičan proces bez monopola u kojem se svi moraju mijenjati. Uspoređujući Estoniju, Litvu. Sloveniju i Hrvatsku pitam se zašto se svi ostali razvijaju brže od nas, a mi zaostajemo i stagniramo? Zaključak je da je problem u modelu vladanja u Hrvatskoj koji je nalošiji i najslabija je točka naše konkurentnosti”, smatra Sundać.

Razvojne strategije
Profesor Nenad Starc s Ekonomskog insituta u Zagrebu navodi da je u proteklih 20 godina Hrvatska donijela 167 razvojnih strategija, od kojih njih dvije govore i o konkurentnosti. No, tvrdi Starc, ono što je zajedničko svima njima je da su mrtvo slovo na papiru te se ne provode.

Banke

Konkurentan financijski sektor
Prezentacija knjige profesorice Mirjane Dragičević okupila je mnogobrojne čelnike hrvatskog gospodarstva. Tako su se na EFZG-u, osim gotovo svih ekonomskih analitičara, okupili i vodeći gospodarstvenici predvođeni Antom Vlahovićem iz TDR-a i Franjom Lukovićem iz Zabe. Dragičević je upravo banke istaknula kao primjer konkurentnosti, ali nažalost samo iz razloga što su “na vrijeme” prodane strancima.

Autor: Darko Bičak
20. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close