Uoči današnjeg izjašnjavanja Vlade o ponudama Jadranskih ulaganja i samoborskog DIV-a za privatizaciju i restrukturiranje državnih brodogradilišta sve su manje šanse za uspješno okončanje tih procesa i zaključivanje ugovora. Reakcija ministra financija Slavka Linića na vijesti da vlasnik Jadranskih ulaganja Danko Končar razmišlja o povlačenju iz utrke za 3. maj i njegova jasna poruka kako je Končar “neodogovoran partner s kojim će se teško provesti restrukturiranje brodogradilišta”, tvrde upućeni, nije sasvim slučajno plasirana uoči “dana D” za brodogradnju iako to nije Vladin službeni stav.

Linić je, naime, bio dio najužeg vodstva koje je s premijerom Zoranom Milanovićem prije tjedan dana u Banskim dvorima analiziralo situaciju s ponudama za brodogradilišta. Na sastanku je sudjelovao i prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, koji je, prema dostupnim informacijama, skloniji Končaru nego Linić, no ne daje mu ni nedvojbenu potporu. Sam Končar Linićevu je opasku ozbiljno shvatio, kao i sve negativnije reakcije u Rijeci na najave mogućeg viška zaposlenih u postupku restrukturiranja 3. maja te je već jučer organizirao obilazak tog škvera i Kraljevice s predstavnicima njemačke tvrtke Siag, s kojima bi u slučaju preuzimanja brodogradilišta imali partnerstvo u gradnji pučinskih platformi za vjetroelektrane. Kako ističe Nenad Končar iz Jadranskih ulaganja, riječ je o uglednoj kompaniji koja proizvodi i kopnene i pučinske vjetroelektrane i koja je već uspješno restrukturirala jedan škver u sjevernoj Njemačkoj. Što se Linića tiče, Končar poručuje kako bi sigurno promijenio mišljenje kada bi ih upoznao. “Ugovor sa Siagom značio bi odmah nove poslove i za Kraljevicu i 3. maj. Nijemci imaju iskustva jer su sudjelovali u uspješnom restrukturiranju jednoga njemačkog brodogradilišta koje uz brodove gradi i razne druge pomorske objekte”, ističe Končar. U njegovu je slučaju pak i dalje sporno pitanje jamstava koje nudi za program restrukturiranja, koja nisu na razini na kojoj su tražena samim natječajem.

Doduše, ispostavilo se da je i Končar u programima restrukturiranja odstupio od uvjeta natječaja glede zbrinjavanja viška te je u slučaju sva tri škvera uspio dobiti zeleno svjetlo da taj trošak preuzme država. Konkretno, za 3. maj država bi osigurala 32 milijuna kuna, za Kraljevicu 34, a Brodotrogir 20 milijuna kuna. Za razliku od Jadranskih ulaganja u DIV-ovu programu restrukturiranja, koji je lani dobio potporu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Europske komisije, sav predviđeni trošak za zbrinjavanje od 115 milijuna kuna morali bi sami financirati. No doznajemo da je i DIV, prema uzoru na Končara, u nedavnoj dopuni ponude tražio da država participira u tim troškovima. S aspekta EU to pitanje u Končarevim slučajevima nije bilo sporno jer je uključeno u tražene parametre udjela države i novog vlasnika u trošku restrukturiranja. Presiječe li Vlada danas neizvjesnost i odluči tražiti hitno nova rješenja i nove partnere za privatizaciju škverova, otvara se niz novih peripetija, od slabog interesa potencijalnih kupaca pa do pitanja autorskih prava programa restrukturiranja za koje je Europska unija vezala kratke rokove.