EN DE

U travnju natječaji za projekte, ove godine ide njih 600 do 700

Autor: Suzana Varošanec
13. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Prve su najave govorile da će projekti na zgradama ove godine biti oko 1,8 mlrd. kuna, ali čini se da ipak neće premašiti milijardu

Županije, gradovi, općine, središnja državna tijela i Vlada, svi oni u prvoj polovici travnja počet će s objavom javnih natječaja za izvođače radova na obnovi i podizanju energetske učinkovitosti javnih zgrada: škola, vrtića, bolnica, ministarstava, zatvora itd. Vrtoglavu brzinu u realizaciji niza malih projekata energetske efikasnosti u području javnog zgradarstva najavio je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak na jučerašnjem skupu o zelenoj gradnji u organizaciji Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prema njegovim riječima, u travnju dolazi prvi val koji donosi više desetaka takvih projekata, a iduće godine bit će ih na tisuće. U ovom trenutku je ključna brzina djelovanja javnog sektora na tim projektima, rekao je Vrdoljak, istaknuvši da zbog velikih rizika koji prijete državi (npr. pitanje očuvanja kreditnog rejtinga) nije moguće pričekati s tim projektima do velikog paketa energetskih zakona. Njega je, pak, najavio da će predstaviti u lipnju. U Hrvatskoj je 11 tisuća objekata u javnoj uporabi, a procjenjuje se da je za barem njih osam tisuća isplativo popraviti njihovu energetsku efikasnost za 30 posto ili više. Računa se da bi to donijelo godišnju uštedu od više stotina milijuna kuna. Ako je točna računica da sve javne zgrade u Hrvatskoj u potrošnji energije sudjeluju s oko tri posto, samo ušteda od 30 posto donijela bi pola milijarde kuna manje troška državnom i lokalnim proračunima. O istome govori i Vladin podatak da se u 80 posto javnih zgrada više od 60 posto energije nepotrebno gubi. Popravljanje njihove energetske efikasnosti, uz uštede energije, donijelo bi i dobre učinke na zaštitu okoliša ali i spasonosne poslove građevinarima. Ministar je potvrdio da bi cijeli projekt mogao trajati niz godina. Navodno bi mogao otvoriti oko pet tisuća radnih mjesta, te bi profitirali i domaći proizvođači građevinskog materijala, sustava grijanja i razne druge energetske opreme.

Županije, gradovi, općine, središnja državna tijela i Vlada, svi oni u prvoj polovici travnja počet će s objavom javnih natječaja za izvođače radova na obnovi i podizanju energetske učinkovitosti javnih zgrada: škola, vrtića, bolnica, ministarstava, zatvora itd. Vrtoglavu brzinu u realizaciji niza malih projekata energetske efikasnosti u području javnog zgradarstva najavio je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak na jučerašnjem skupu o zelenoj gradnji u organizaciji Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj.

Prema njegovim riječima, u travnju dolazi prvi val koji donosi više desetaka takvih projekata, a iduće godine bit će ih na tisuće. U ovom trenutku je ključna brzina djelovanja javnog sektora na tim projektima, rekao je Vrdoljak, istaknuvši da zbog velikih rizika koji prijete državi (npr. pitanje očuvanja kreditnog rejtinga) nije moguće pričekati s tim projektima do velikog paketa energetskih zakona. Njega je, pak, najavio da će predstaviti u lipnju. U Hrvatskoj je 11 tisuća objekata u javnoj uporabi, a procjenjuje se da je za barem njih osam tisuća isplativo popraviti njihovu energetsku efikasnost za 30 posto ili više. Računa se da bi to donijelo godišnju uštedu od više stotina milijuna kuna. Ako je točna računica da sve javne zgrade u Hrvatskoj u potrošnji energije sudjeluju s oko tri posto, samo ušteda od 30 posto donijela bi pola milijarde kuna manje troška državnom i lokalnim proračunima. O istome govori i Vladin podatak da se u 80 posto javnih zgrada više od 60 posto energije nepotrebno gubi. Popravljanje njihove energetske efikasnosti, uz uštede energije, donijelo bi i dobre učinke na zaštitu okoliša ali i spasonosne poslove građevinarima. Ministar je potvrdio da bi cijeli projekt mogao trajati niz godina. Navodno bi mogao otvoriti oko pet tisuća radnih mjesta, te bi profitirali i domaći proizvođači građevinskog materijala, sustava grijanja i razne druge energetske opreme.

“Podizanjem energetske učinkovitosti u zgradarstvu možemo postati regionalni lideri i izvoziti svoje znanje”, kazao je Vrdoljak, najavivši da će najesen biti predstavljen i program za obnovu i energetsku certifikaciju privatnih zgrada. Posebno je istaknuo činjenicu da za te projekte u javnom sektoru ne treba dodatnih financijskih sredstava “jer se financiraju iz ušteda”. HBOR će otvoriti posebnu kreditnu liniju, a ne bude li dovoljno novca, dogovorena je pomoć EBRD-a. Projekti su privukli zanimanje mnogih tvrtki, a sve najviše zanima koliko će takvih projekata biti ove godine. Od 11 tisuća javnih zgrada, samo je njih 1500 certificirano prema mjerilima energetske učinkovitosti, što znači da se mogu pokrenuti njihovi projekti obnove. Na osnovu te je računice, prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić najavio da će 2012. biti moguće realizirati čak 1,8 milijardi kuna vrijedne projekte energetske učinkovitosti javnih zgrada. No, doznajemo da će se ambicije prepoloviti – realno je ove godine izvesti između 600 i 700 projekata. S obzirom na to da se prosječna vrijednost po projektu računa na iznos od milijun do milijun i pol kuna, tako bi se u 2012. zavrtilo od 900 milijuna do milijardu kuna.

Bačićevi stanovi idu dalje

Za desetak dana kreću novi natječaji
Ministar Vrdoljak potvrdio je da će se u ovoj godini ipak nastaviti projekt subvencioniranja kupnje stanova prema Zakonu o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita. Tako će se ispuniti cilj prodaje dvije tisuće novosagrađenih stanova postavljen tih zakonom, kazao je Vrdoljak, dodavši da je pitanje hoće li se nakon toga s njegovom primjenom i nastaviti. Model subvencioniranja potaknuo je tržište novosagrađenih nekretnina, pa je lani za mandata bivšeg ministra Branka Bačića tako prodano 1450 stanova. “Preostalo je još 550 stanova. To stoji oko 10 milijuna kuna, a sredstva su predviđena”, kazao je Vrdoljak, najavivši da za desetak dana kreću novi natječaji.

Autor: Suzana Varošanec
13. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

A jadna ekipa na burzi koja na temelju ovakvih članaka sada kupuje gradjevinari pušeći priču koju im podmeću “pumpači” .. E ljudi moji, milijarda kuna podijeljena na 20ak i više poduzeća i nije neki keš , cca 50 miliona kuna po “glavi”.
Osim toga, od tih 50 miliona kuna treba još i napraviti dobit, dakle debosi koji vec sada računaju kako citava ta milijarda ide pravo u bilancu poduzeca kojeg su oni dionicari , a izgleda da isti film vrte dionicari svih predstečajnih gradjevinskih kompanija – će gadno ispušiti lovu.
Jbg, realnost je ta da ce ta milijarda investicija na koncu izgledati jednako kao i tijelo eskima kad ga dohvati 20ak izglednjelih vukova… A sami vukovi se neće previše najesti, o rastu da ne pričamo. Kako bi jedna Ingra sa milijardu kuna dugovanja mogla porasti temeljem sklapanja 50ak miliona kuna vrijednosti poslova za obnovu nekih javnih zgradica ??

Ali ekipa sada trpa, trpa, trpa, kao da ne postoji sutra. Nažalost, sutrašnjica će ipak doći prije ili poslije, i u njoj se ništa bitno prema ovome ne mijenja. Ono što jest relevantno je da je Vlada svjesno i namjerno ispušila puste milijarde u Siriji sa INA-om, a sve na račun gradjana , kojima su zakucali PDV za 2 %, digli poreze, dodali nove namete, i uveli po meni ČISTI REKET na mirovine koje ljudi ostvaraju u inozemstvu, temeljem SVOJEG RADA U INOZEMSTVU .. Ma ova VLada Pada, i to prije isteka mandata, ne zbog nezadovoljstva ljudi, vec zbog posvemašnje bezidejnosti i osobnog promašaja već u samom imenu stranke — kakve današnji SDP veze ima sa “Socijalnim” ??
Jedino to što lupaju reket socijali , škvadra gazi po socijali na svakom polju, i slaže bezbrojne kombinacije ulagivanja kapitalističkom židovsko-švapsko-britanskom lobiju i Briselu, NATO-u i Amerima, i onda se nazivaju “Socijalima”?!

Pa gdje to ima ljudi moji, ovo je nevidjeno. Ok, istovremeno gomila klovnova opet buksa preskupljene dionice kao da ne postoji sutra. A postoji, i doći će u svojem najnemilosrdnijem obliku do sada. Umjesto sa Njemackom, mislim da je ipak doslo vrijeme da stanemo na zemlju i usporedjujemo se sa okolinom kojoj pripadamo po ekonomsko demografskim pokazateljima. A to su – Kosovo, Bosna, Srbija, Crna Gora, Slovenija (jedva) , Italija, Grčka, Rumunjska…

Jbg ljudi moji, znam, zvuči ćelavo, ali danas i jedna Srbija otkupljuje i nacionalizira nazad svoja velika poduzeća parama MMF-a, poput Telekoma, a šta naši dragi Socijalisti Marxisti rade – lupaju reket i poreze socijalnim slojevima, i smišljaju sve načine kako da što prije otarase zemlju od posljednjih izvora prihoda, unosnih državnih kompanija bogatih zemljom, nekretninama, klijentelom, cijevima naftovoda, naftnim poljima, gradjanskim depozitima …

Jbg, Kukuriku je zakukurikao, sada je finito, nema nazad, i HDZ ispadaju veci socijalisti od njih, oni su barem drpali državnu imovinu ne našu, samo je pitanje vremena kada ce uslijediti novi nemiri i masovni val prosvjeda na Balkanu ako se čudo ne desi, a ekipa i dalje trpa, trpa , i trpa .. pohlepno trpaju dionice kao da ne postoji sutra, i kao da vec danas moraju svi do jednoga biti milioneri, a ko jebe i narod, i ljude, i njihove bližnje, i čitavo društvo kojim smo okruženi i kojim živimo – VAŽNO JE DA JA IMAM I DA JE MENI BOLJE NEGO DRUGIMA I SVIMA, ŠTO SAM BOGATIJI TO SAM BOLJI I LJEPŠI ! 😉

Onda, kako vam to zvuči ? .. Loš rad jelda = ?

E pa to je vaša kolektivna slika, dragi moji današnji kupci dionica na zagrebačkoj burzi 😉

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close