Nedaleko od plaže Copacabana nalazi se kontrolna soba koja nalikuje na nešto što bismo zatekli u Nasi. Zaposlenici gradskih vlasti u bijelim kombinezonima tiho rade ispred golemog zida ekrana. Prate se snimke sa stanica podzemne željeznice i većih raskršća. Meteorološki program predviđa padaline u svim dijelovima grada. Na karti svijetle točke na kojima je došlo do prometnih nesreća, nestanka struje i drugih problema.

Ovo što se ovdje događa rezultat je odvažnost i potencijalno unosnog pokusa koji bi mogao utjecati na budućnost gradova diljem svijeta. Ova je zgrada Operativni centar Grada Rija, a sustav je razvio IBM. Rio je IBM-ov pokusni kunić. Tržište opremanja gradova “pametnim” sustavima trebalo bi, prema podacima tvrtke za istraživanje tržišta IDC Government Insights, do 2014. godine doseći vrijednost od 75 milijardi dolara, a IBM želi dio tog kolača. Operativni centar u Riju, koji je IBMova jedinica Smarter Cities otvorila krajem 2010., pokušaj je da stekne početno uporište na tržištu. Otkako je 2010. godine pokrenuta jedinica Smarter Cities, uključila se u nekoliko tisuća projekata. Jedinice specijalne policije ušle su u dvadesetak favela, sirotinjskih naselja, kako bi uspostavile red i borile se protiv zločina. Rio obnavlja velike arene i razvija mrežu brzih autobusnih linija radi pripreme za Svjetsko nogometno prvenstvo 2014. i Ljetne olimpijske igre 2016. godine. U ovome gradu dio bogatih živi u ograđenim naseljima, dok siromašni u favelama kradu struju. Ovo je grad koji povremeno pogode prirodne i druge katastrofe. Oluje s pljuskom ponekad dovode do smrtonosnih odrona. Lani je starinski tramvaj iskočio iz tračnica, a petero ljudi smrtno je stradalo. Početkom ove godine u centru grada urušile su se tri zgrade; poginulo je najmanje sedamnaest ljudi.Iz tih složenih uvjeta IBM je stvorio idealne temelje za razvoj poslovanja s lokalnom upravom. Ako Rio uspiju pretvoriti u pametniji grad, uspjet će u bilo kojem gradu. “Pametno upravljanje ovisi o informacijama”, kaže Guru Banavar iz IBM-a, četrdesetpetogodišnji voditelj tehnološkog razvoja u globalnom javnom sektoru. “Kad dobijete informacije, protumačite ih i znate što s njima treba učiniti, već ste na pola puta prema pametnom upravljanju.” Glavni razlog za otvaranje operativnog centra bila je ljetna oluja s bujicama koja je Rio pogodila prije gotovo dvije godine. Oko 4 sata ujutro gradonačelnik Eduardo Paes počeo je zaprimati hitne pozive. U nekim favelama došlo je do odrona, a mnoge druge bile su ozbiljno ugrožene. Došlo je do bujica; automobili i kamioni zapeli su u nabujaloj vodi.

Međutim, Rio tada nije imao predodređenu lokaciju s koje bi gradonačelnik mogao pratiti situaciju i akcije spašavanja. “Tad smo shvatili da smo vrlo slabi”, prisjeća se Paes. Gradonačelnik je u mladosti živio u Connecticutu i sjetio se kako su neki američki gradovi proglašavali snježne dane kako bi mogli raščišćavati ulice. U sitne je noćne sate počeo zvati televizijske mreže, radijske postaje i novine, proglasio izvanredno stanje i stanovnike zamolio da ostanu kod kuće. “Nismo to planirali, ali upalilo je”, kaže Paes. Iako je 68 stanovnika smrtno stradalo, moglo je biti i gore. No gradonačelnik Paes odlučio je da Rio može bolje pa se sastao s predstavnicima IBMa. Tvrtka je u to vrijeme razvijala centre za kontrolu kriminala u Madridu i New Yorku, a u Stockholmu je radila na sustavu naplate za kretanje vozilima u centru grada. Međutim, stvaranje integriranog sustava za čitavo područje Rija bio je znatno veći pothvat. IBM je upravljao cijelim projektom, a lokalne su tvrtke brinule o gradnji i telekomunikacijama. Cisco je omogućio mrežnu infrastrukturu i sustav za videokonferencije koji operativni centar povezuje s gradonačelnikovom kućom. Digitalni su ekrani Samsungovi, IBM je bio zaslužan za hardver, softver, analitičke sustave i istraživanje. Platforma za virtualne operacije funkcionira kao internetsko središte za povezivanje informacija koje pristižu putem telefona, elektroničke pošte i poruka. Kad se zaposlenici gradske uprave prijave u sustav, mogu, na primjer, pristupiti podacima s mjesta neke nesreće i vidjeti koliko je vozila hitne pomoći poslano na teren. Također mogu analizirati prijašnje podatke kako bi utvrdili koliko se često prometne nesreće događaju. Usto, IBM je za Rio razvio krojeni sustav za predviđanje poplava. Projekt je, prema riječima gradonačelnika Paesa, grad stajao oko 14 milijuna dolara. Ako sve bude funkcioniralo kako treba, Rio bi mogao postati model za upravljanje gradom na temelju podataka. “Želimo da Rio postane svjetski predvodnik u pogledu upravljanja svakodnevnim životom i reakcijom na izvanredne situacije”, kaže gradonačelnik, ali dodaje da će pravi izazov biti učinkovito upravljati gradom, a da se ne razvodni živahnost po kojoj je Rio poznat. “Ne želimo se pretvoriti u Lausanneu ili Zürich.

Pravi test
Jedne večeri krajem siječnja urušila se uredska zgrada u centru grada, u blizini gradskog kazališta, te za sobom povukla još dvije zgrade. Operativni je centar skočio u pomoć. Jedan je zaposlenik gradske uprave slučajno bio u kafiću u blizini događaja te o nesreći obavijestio Carlosa Roberta Osórija, gradskog načelnika za javne radove i zaštitu. “Sreća nas je poslužila pa smo stigli reagirati minutu ranije”, kaže Osório, “ali sustav je djelovao jako dobro”. U operativnom centru zaposlenici su uzbunili odjele za vatrogastvo i civilnu obranu, a potom od plinovoda i elektroprivrednog poduzeća zatražili da isključe dotok struje i plina oko mjesta nesreće. Drugi su odjeli obustavili promet podzemne željeznice i na cestama oko lokacije, poslali vozila hitne pomoći, obavijestili bolnice, poslali opremu za rašćišćavanje, a interventne jedinice uputili u evakuaciju obližnjih zgrada i osiguranje mjesta nesreće. Operativni centar je putem profila na Twitteru obavještavao pratitelje o stanju na blokiranim cestama i kretanju preusmjerenog prometa. Osório je i sam pojurio na mjesto nesreće te stavljao fotografije na svoje profile na Twitteru i Facebooku. U urušavanju je smrtno stradalo najmanje 17 ljudi, no koordinirana akcija grada bila je pobjeda za operativni centar.

Što misli javnost?
Početkom veljače Osório je stajao na podnevnoj žegi usred stadiona Sambadrome. Grad je obećao za Olimpijske igre dodati tisuće novih sjedaćih mjesta. Grade se i mnoge druge stvari jer vlada i privatne tvrtke konačno pojačano ulažu u unapređenje infrastrukture i usluge kao što su prometne mreže. S obzirom da danas imaju operativni centar, gradske vlasti surađuju sa 18 agencija u organizaciji karnevala, koji svake godine posjeti nekoliko milijuna ljudi. Svaki odjel odredi vrijeme i putanju kretanja uličnih skupina, ali rukovodi i sigurnosnim mjerama, čišćenjem ulica, usmjeravanjem gomile i drugim potrebama. Operativni je centar privukao veliku pozornost domaće i strane javnosti, no mnogi stanovnici nisu ni čuli za njega. Neki se pitaju je li sve to krinka kako bi se umirila olimpijska tijela i strani ulagači, a drugi se boje da će zbog silnog nadzora ljudi izgubiti privatnost. Neki, pak, smatraju da se radi o privremenoj mjeri koja neće riješiti probleme infrastrukture.

Vatra i kaos
U veljači je izbio je požar na Visconde de Pirajá, ulici sa skupocjenim dućanima u četvrti Ipanema. Neki su ga stanovnici uslikali, a nešto prije sedam ujutro Pitty Webo, glumica koja živi u blizini, o požaru je obavijestila svoje pratitelje na Twitteru. Nekoliko minuta kasnije na Twitter profilu operativnog centra pojavila se obavijest o preusmjerenju prometa. Luiza Amoedo, koja se bavi planiranjem različitih događanja, stajala je na obližnjem trgu među gomilom koja je zapanjeno promatrala požar. Staklo izloga popucalo je i padalo na sve strane. Ubrzo su stigla vatrogasna vozila, a crveni je helikopter spuštao vatrogasce na krov. Dolje je bio kaos. Nitko nije ogradio trg niti promatrače zaštitio od prštanja razbijenog stakla. Jedan kraj ulice bio je zatvoren za promet, no s druge je strane prometni policajac preusmjeravao automobile oko okupljene gomile. “Rio ni izbliza nije spreman. Ništa ne funkcionira”, uzdiše Luiza Amoedo. “Ovo je smiješno. Živimo u 2012. godini, ovakve se stvari ne bi smjele događati.” Lani je u povijesnoj čevrti Santa Teresa iz tračnica iskočio tramvaj, a u nesreći je smrtno stradalo petero ljudi. Za održavanje je odgovorna država Rio de Janeiro, a ne grad, a država je odlučila ukinuti tramvajski prijevoz. “Sustav koji je stvorio gradonačelnik riješit će problem kad do njega dođe, ali ne rješava infrastrukturne probleme”, kaže Alexandre Hartz, procjenjitelj rizika u jednom osiguravateljskom društvu. “U Riju vlada reakcijska kultura, a ne preventivna.” Probajte to samo reći Márciju Mottu, zamjeniku gradskog načelnika za civilnu obranu. Otkako su prije dvije godine odroni uzrokovali velike štete, grad Rio postavio je sirene u 66 favela koje su bežično povezane s operativnim centrom, a provedene su i brojne vježbe u kojima su dobrovoljci evakuirali mjesno stanovništvo. Kad dođe do poplave, operativni centar odlučuje kad će se sirene oglasiti. Ta se odluka temelji na IBMovu sustavu, koji pomoću računalnih algoritama predviđa koliko će kiše pasti po četvornom kilometru. No javnost takve stvari ne cijeni kad se kriza spriječi, kaže gradonačelnik Paes. “Svakog dana rješavamo probleme prije nego što se dogode”, kaže.

Raspirivanje zavisti
IBM se nada da će gradonačelnici diljem svijeta pozavidjeti Riju na novom sustavu. Tvrtka je nedavno predstavila svoj Inteligentni operativni centar, koji u jedinstven proizvod stapa brojne sustave koji je tvrtka razvija za Rio – poput pametnog grada u kutiji. Krajem prošlog mjeseca iz IBM-a su javili da je Zhenjiang, grad u istočnoj Kini, kupio njihov sustav za upravljanje javnim prijevozom. Guru Banavar smatra da složeniji problem zahtjeva vrjednije rješenje. “Privlače me veliki, složeni sustavi”, kaže. “Postoji li sustav koji je složeniji od grada?”

Natasha Singer

promo

Poslodavci više ne traže samo diplomu: zašto visoka učilišta moraju mijenjati način obrazovanja

promo

Što zapravo kupujete kada kupujete automobil?