Dva dana uoči isteka roka do kojeg se grčki privatni kreditori moraju izjasniti prihvaćaju li nove uvjete programa zamjene obveznica, mediji su se “dokopali” analize Instituta za međunarodne financije (IIF), u kojoj stoji da bi eurozonu bankrot njezine najproblematičnije članice stajao najmanje bilijun eura. Institut koji je u atenskim pregovorima o otpisu duga zastupao privatne vjerovnike upozorava da bi “default” Grčke zapravo izazvao lančanu reakciju jer bi, tvrde, zbog njega i druge dugom opterećene države morale zatražiti pomoć Europe kako bi se zaštitile od posljedica. Dogodi li se to Italiji i Španjolskoj, kreditori spominju golem trošak od minimalnih 350 milijardi eura. Na isto bi, tvrde, u slučaju “defaulta” Grčke bili prisiljene i vlade Portugala i Irske, što bi Europu stajalo najmanje 380 milijardi eura, dok bi posljedično skočili i troškovi dokapitalizacije banaka, a to bi prema procjenama Instituta moglo premašiti iznos od 160 milijardi eura. U spomenutoj analizi grčkih privatnih kreditora spominju se i mogući gubici Europske središnje banke (ECB), čija je izloženost dugu te države procijenjena na 177 milijardi eura.

‘Najcrnji scenarij’
Čim je objavljena vijest o analizi Instituta za međunarodne financije, pojavili su se i komentari da je ona namjerno proslijeđena medijima kako bi se privatne vjerovnike potaknulo da pristanu na dobrovoljni “bond swap”, za što im rok istječe u četvrtak. “Očito je da je izvještaj o potencijalnim golemim troškovima grčkoga bankrota rađen s ukalkuliranim najcrnjim scenarijima, ali i da je pisan kako bi se vjerovnike ohrabrilo da sudjeluju u procesu zamjene starih za nove grčke obveznice”, komentirao je jučer analitičar Swordfish reasercha Gary Jenkins. Sudjelovanje privatnih kreditora u “swapu” presudni je dio drugog paketa pomoći Grčkoj jer bi se njime dug te zemlje smanjio za 100 milijardi eura, a cilj je da se uz otpis i bolne mjere štednje do 2020. dug smanji sa sadašnjih 160 na 120,5 do 121 posto BDP-a.

Strogi uvjeti za kreditore
A zašto bi privatne kreditore trebalo ohrabrivati da prihvate novi model “swapa”? Pa prema novim uvjetima programa zamjene obveznica oni ne samo da će zamijeniti stare za nove po bitno nižoj nominalnoj vrijednosti već će i kamatne stope sniziti puno više nego su pokušavali dogovoriti na višemjesečnim pregovorima u Ateni. Tako će kamate na grčke obveznice iznositi 2% za prve tri godine, potom će u petogodišnjem razdoblju biti naplaćivane 3%, a tek nakon toga privatni kreditori moći će se služiti kamatnom stopom blizu one koju su zagovarali – 4,2%. Što se tiče gubitaka po nominalnoj vrijednosti grčkih obveznica koje posjeduju, privatni kreditori trebali bi pristati na minus od 53,5%. S druge strane privatni kreditori zapravo ne moraju dobrovoljno pristati na zamjenu. Postoji mogućnost da se aktivira takozvana kolektivna klauzula koja bi ih “de facto” prisilila na “swap”. Ona nalaže da najmanje 66 posto privatnih vjerovnika Grčke treba pristati na uvjete zamjene. Dosegne li se taj postotak, ostali vjerovnici bit će primorani uključiti se u proces.

UBS: Isplati se spašavati
Što se tiče izračuna troškova moguće propasti Grčke, odnosno njezina izlaska iz eurozone, analitičari UBS-a tvrde da je on puno veći od cijene spašavanja te zemlje. Grčku bi, kažu, napuštanje monetarne unije u prve dvije godine stajalo 9500 – 11500 eura po stanovniku, a nakon toga do 4000 eura godišnje.