Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Svjetska banka neće financirati posao dodijeljen izravnom pogodbom

Autor: Bernard Ivezić
06. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Slučaj koji se pokrenuo za vrijeme bivše Vlade otkrila je promemorija voditelja projekta modernizacije Porezne uprave Zvonka Sedmaka

Svjetska Banka 5. veljače odbila je ideju Porezne uprave da dio projekta dugoročnog razvoja aplikacijskog sustava i upravljanja rizicima izravnom pogodbom dobije državna tvrtka APIS IT napisao je u promemoriji sastanka na temu Modernizacije Porezne uprave voditelj projekta Zvonko Sedmak. Banka je poručila da na taj način nije moguće trošiti sredstva iz njihovog zajma, ali aranžman mogu platiti hrvatski porezni obveznici.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Bez komentara iz APIS-a
Ovu temu u utorak je načeo Večernji list analizirajući nesposobnost države da u posljednje četiri godine modernizira Poreznu upravu sa zajmom Svjetske banke od čak 50 milijuna eura. Zajam je potom prepolovljen, kako bi se smanjile kamate koje Hrvatska mora plaćati bez obzira što novac nije potrošila.U Ministarstvu financija, u sklopu kojeg je Porezna uprava, kao ni u APIS IT-u, do zaključenja broja nismo dobili komentar o tom projektu koji je zamišljen u vrijeme prošle Vlade. Zvonko Sedmak, voditelj projekta modernizacije Porezne uprave, piše da je Svjetska banka inicijalno pozitivno ocijenila projekt dugoročnog razvoja aplikacijskog sustava i upravljanja rizicima koji je započeo u srpnju. No, kad je Banka u prosincu otkrila da se dio posla procijenjenog na više od 50 milijuna kuna pokušava direktnom pogodbom dati APIS IT-u uslijedili su problemi.“Zbog zahtjeva da se poslovi izgradnje skladišta podataka dodijele našem pružatelju usluga aplikativne podrške APIS IT-ju Svjetska banka je 23. siječnja ove godine zatražila dostavu Društvenog ugovora o osnivanju APIS IT-a što je i učinjeno”, navodi Sedmak.Banka je nakon toga odgovorila da taj angažman APIS IT-a, koji je navodno potreban da bi se realizirali projekti koje izvode, “Porezna uprava mora financirati iz proračunskih sredstava”. To nije prvi posao koji je Ministarstvo financija izravnom pogodbom kanilo dati APIS IT-u.Krajem 2009. godine Carinska uprava Ministarstva financija izravno je s APIS IT-jem ugovorila trogodišnji posao vrijedan 139,02 milijuna kuna. Prema izvodu iz Narodnih novina “Usluga korištenja, održavanja i razvoja novih funkcionalnosti te prilagodbe zahtjevima EU” zaključen je u pregovaračkom postupku bez prethodne objave. Razgovaralo se samo s APIS IT-om, ali je kao kriterij odabira navedena – najniža cijena!

Svjetska Banka 5. veljače odbila je ideju Porezne uprave da dio projekta dugoročnog razvoja aplikacijskog sustava i upravljanja rizicima izravnom pogodbom dobije državna tvrtka APIS IT napisao je u promemoriji sastanka na temu Modernizacije Porezne uprave voditelj projekta Zvonko Sedmak. Banka je poručila da na taj način nije moguće trošiti sredstva iz njihovog zajma, ali aranžman mogu platiti hrvatski porezni obveznici.

Bez komentara iz APIS-a
Ovu temu u utorak je načeo Večernji list analizirajući nesposobnost države da u posljednje četiri godine modernizira Poreznu upravu sa zajmom Svjetske banke od čak 50 milijuna eura. Zajam je potom prepolovljen, kako bi se smanjile kamate koje Hrvatska mora plaćati bez obzira što novac nije potrošila.U Ministarstvu financija, u sklopu kojeg je Porezna uprava, kao ni u APIS IT-u, do zaključenja broja nismo dobili komentar o tom projektu koji je zamišljen u vrijeme prošle Vlade. Zvonko Sedmak, voditelj projekta modernizacije Porezne uprave, piše da je Svjetska banka inicijalno pozitivno ocijenila projekt dugoročnog razvoja aplikacijskog sustava i upravljanja rizicima koji je započeo u srpnju. No, kad je Banka u prosincu otkrila da se dio posla procijenjenog na više od 50 milijuna kuna pokušava direktnom pogodbom dati APIS IT-u uslijedili su problemi.“Zbog zahtjeva da se poslovi izgradnje skladišta podataka dodijele našem pružatelju usluga aplikativne podrške APIS IT-ju Svjetska banka je 23. siječnja ove godine zatražila dostavu Društvenog ugovora o osnivanju APIS IT-a što je i učinjeno”, navodi Sedmak.Banka je nakon toga odgovorila da taj angažman APIS IT-a, koji je navodno potreban da bi se realizirali projekti koje izvode, “Porezna uprava mora financirati iz proračunskih sredstava”. To nije prvi posao koji je Ministarstvo financija izravnom pogodbom kanilo dati APIS IT-u.Krajem 2009. godine Carinska uprava Ministarstva financija izravno je s APIS IT-jem ugovorila trogodišnji posao vrijedan 139,02 milijuna kuna. Prema izvodu iz Narodnih novina “Usluga korištenja, održavanja i razvoja novih funkcionalnosti te prilagodbe zahtjevima EU” zaključen je u pregovaračkom postupku bez prethodne objave. Razgovaralo se samo s APIS IT-om, ali je kao kriterij odabira navedena – najniža cijena!

Korijen problema
Dobro upućeni izvori iz branše tumače da je upravo takav odnos između Ministarstva financija, koji se izgradio u vrijeme prošlih vlada, i državne tvrtke, koja tom ministarstvu obavlja gotovo sve ključne IT poslove APIS IT-a, jedan od korijena problema.Izvor tumači da je riječ o trgovačkom društvu koje se ponaša kao komercijalan subjekt, a zapravo bi trebao poslovati budžetski kao i država. “I Austrija ima sličnu organizaciju, ali njeno poslovanje i potrošnja su transparentniji”, zaključuje izvor.

Modernizacija

Dovršeno tek pet projekata
Od 25 mil. eura zajma Svjetske banke za modernizaciju Porezne uprave lani je povučeno 7,19 milijuna eura. Tvrtka BDO savjetovanje dovršila je izvještaj o procjeni PU Zagreb i Ispostave za VPO. Tvrtka CROZ isporučila je IBM licencije i edukaciju. Deloitte je isporučio dokumentaciju o ključnim pokazateljima uspjeha, a KPMG Strategiju za upravljanje ljudskim potencijalima. Dovršena je prva faza reinženjeringa poslovnih procesa.

Autor: Bernard Ivezić
06. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close