Njemačka kompanija Stada, kupac 98 posto kapitala vršačkog farmaceutskog koncerna Hemofarm, ispunila je ugovornu obvezu prema kojoj je, tri dana nakon preuzimanja dionica, isplatila 475 milijuna eura dosadašnjim vlasnicima. Trećina, odnosno 160 milijuna eura isplaćeno je malim dioničarima, kojih je polovica u samom Vršcu, dok preostalih ima u Beogradu, Novom Sadu pa čak i u Zagrebu i Sarajevu jer je Hemofarm privatiziran za vrijeme postojanja SFRJ, po tzv. zakonu Ante Markovića, tadašnjeg predsjednika savezne vlade kada su dionice uglavnom davane radnicima i umirovljenicima.

Mali dioničari
Tada je 80 posto Hemofarma bilo u vlasništvu malih dioničara.Svaki mali dioničar u prosjeku je dobio oko 47 tisuća eura, ali ima obitelji koje su inkasirale i po nekoliko stotina tisuća eura. Jedni zbog velikog broja dionica, a drugi zato što je više članova obitelji uposleno u Hemofarmu. Najbolje je prošao menadžment Hemofarma kod kojega su se nalazile dionice u vrijednosti oko 53 milijuna eura, te predsjednik Hemofarma Miodrag Babić s posjedom 1,9 posto dionica, u vrijednost 9,5 milijuna eura. Babić se nalazi na šestom mjestu po ukupnom posjedu dionica Hemofarma. Prema ugovoru sa Stadom, sadašnji menadžment obavljat će poslove u iduće tri godine, koliko će i Babić biti predsjednik Hemofarma. Isplata oko 80 milijuna eura u Vršcu u tijeku samo jednoga dana (14. kolovoza) stvorila je u gradu na srbijansko-rumunjskoj granici povećanu napetost. Na lokalnoj televiziji davani su savjeti stručnjaka kako je najpametnije dobivene novce uložiti u biznis, odnosno putem investicijskih fondova, koji se tek trebaju osnovati, ponovno kupovati dionice na burzi. Brokeri savjetuju da bez 10 tisuća eura nije isplativo pojavljivanje na burzi uz upozorenje kako za dobitak treba biti strpljiv i spreman na dugo čekanje. Savjeti takve prirode pokazali su suvišnim i zakasnjelim jer su Vrščani na djelu pokazali strpljivost čekajući više od 15 godina da svoje dionice pretvore u “zlatnu” žilu.

Žetva eura
Vrščani su “žetvom” eura pokazali svoje umijeće u tome gdje treba uložiti novce. Svojedobno su mnogi uzimali kredite da bi kupili što više dionica Hemofarma jer su još davne 1990. godine shvatili da će ta tvornica vremenom postati najveći pojedinačni proizvođač medikamenata u Srbiji. U vrijeme kada su do dionica mogli doći i oni koji nisu uposleni u Hemofarmu tu pogodnost imali su samo privilegirani pojedinci. To je objašnjenje što se polovica malih dioničara nalazi izvan Vršca. Isplata dionica propraćena nizom obveznih pratećih zbivanja, kao što je povećanje cijena nekretninama, pojačana ponuda skupih automobila, pozivima banaka na štednju pod povoljnim uvjetima. Novi dinarski milijunaši nisu se zalijetali, što se i očekivalo jer su Vrščani poznati po štedljivosti. U 18 banaka, koliko ih ima u tom gradu, nije zabilježeno povećanje posla, a nije registrirana niti jedna kupnja nekretnina. Postoji sklonost za kupnju stanova u većim mjestima, poput Beograda, gdje je su stanovi skuplji, ali je i renta veća. Hemofarm sa 47 posto pokriva domaće tržište, a 25 posto proizvoda izvozi. U sastavu Hemofarma posluje 22 povezanih poduzeća od kojih se polovica nalazi u inozemstvu.

Najveći dobitnici privatizacije

U pogledu cijene Hemofarm se nalazi na drugom mjestu, odmah iza niške tvornice duhana, koja je prodata za 515 milijuna eura. Tako Vrščani nisu prvi koje je zapljusnuo cunamijski val s eurima. Prije njih kroz sličnu euforiju prošli u niškoj tvornici duhana, apatinskoj pivovari, cementari u Beočinu… Sva nabrojana poduzeća prodana su prvom valu privatizacije jer je za njih postojalo najveće zanimanje. Tako su prodane sve tri tvornice duhana, isto toliki broj cementara, više pivovara. Dobru “žetvu” očekuju i mali dioničari Novosti, za kupnju koje je njemački koncern WAZ ponudio 3800 eura s time da to nije posljednja cijena. Pojedinci će od prodaje inkasirati oko pola milijuna eura.

Četiri milijuna građana čeka mrvice

I dok zahvaljujući privatizaciji novi milijunaši u Vršcu, Nišu, Apatinu, Beočinu i drugim mjestima zadovoljno trljaju ruke jer su posjedovali vrijedne dionice, dotle četiri milijuna građana čeka na besplatnu podjelu dionica. Za njih je predviđena podjela tek 2010. odosno nakon završetka privatizacije od koje se u posebni privatizacijski fond izdavaja 15 posto od svake prodaje poduzeća. Iz straha da će im do tada ostati samo mrvice, pola milijuna građana potpisalo je peticiju tražeći da im se novci isplate sada, odnosno od prodaje javnog sektora.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište