Od 19. do 20. travnja u Zagrebu će se prvi put održati REXPO, međunarodni sajam investicija i komercijalnih nekretnina za jadransku regiju. Pokrovitelji projekta su Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Grad Zagreb te Britansko-hrvatska trgovinska komora, a Poslovni dnevnik je medijski partner.

Veliko zanimanje
Sajmovi slični REXPO-u održavaju se u Beču, Milanu, Münchenu te Cannesu i svaki pokriva jedan dio Europe. Samo je prošle godine u Beču bilo 220 izlagača i 6800 sudionika, a Milano je imao 500 izlagača i 13.000 posjetitelja. Najveći je, dakako, bio München sa 1700 izlagača i 36.800 sudionika. Kako je na prezentaciji sajma u utorak u Zagrebu pojasnila Sanda Marušić, voditeljica projekta REXPO Zagreb 2012., poslovni skup u Hrvatskoj bi prije svega trebao biti orijentiran na nove investicije u turizmu. “Planirano je da se sajam održi na 2500 kvadrata, a već je sada 80 posto prostora zakupljeno. Očekujemo da će se predstaviti stotinjak izlagača i biti više od tisuću sudionika”, kaže Marušić. Organizatori pojašnjavaju da bi glavni posjetitelji sajma trebali biti predstavnici općina, gradova i županija koji žele na svojem prostoru pokrenuti nove investicijske projekte. O svojim dosadašnjim ulagačkim iskustvima na prezentaciji su govorili Alfonso Ribarrocha, predstavnik španjolskoga graditelja vodednih parkova APM Groupa, Davor Štern, zastupnik mađarskog Trigranita te počasni konzul Filipina u Hrvatskoj.

Problem viznog režima
“Radimo segregaciju među investitorima s našim viznim sustavom. Iluzorno je očekivati da je Hrvatska jako zanimljiva ulagačima iz EU i SAD-a, no zato bi mogla biti onima iz zemalja BRIC-a ili njima sličnih. Osim nešto liberalnijeg viznog sustava s Brazilom, investitori iz tih zemalja ne mogu doći u Hrvatsku bez jednomjesečnog birokratskog natezanja i dobivanja jednokratne vize. S takvim odnosom svi će nas zaobilaziti i odlaziti sa svojim novcem tamo gdje su poželjni”, žali se Štern. Kao nelogičnost Štern vidi i pravnu regulativu koja dopušta građanima nekih zemalja da dolaze bez viza u Hrvatsku za turističke sezone, no izvan toga je to gotovo nemoguća misija.

Stanogradnja

Stanove prodati strancima
Davor Štern smatra da bi se liberalizacijom viznog režima sa zemljama iz kojih dolaze potencijalni investitori moglo pomoći domaćoj stanogradnji. Naime, na tržištu se nalazi više od 10-ak tisuća neprodanih stanova, čime su zarobljena velika kreditna sredstva banaka koja se mjere u milijardama. Štern smatra da bi se svakom strancu, naravno koji nije sigurnosni rizik, trebalo omogućiti da kupnjom nekretnine u Hrvatskoj dobije i dozvolu boravka. Kao loš primjer navodi nekolicinu ruskih poslovnih ljudi koji su kupili nekretnine u Dubrovniku, no mogu ih koristiti samo ljeti. Problem je i što ti poslovnjaci imaju običaj raditi i ljeti pa bi možda htjeli obići projekte u regiji, što im je onemogućeno.