Europa je uložila puno u obnovu i izgradnju Bosne i Hercegovine te neće dopustiti njezinu ekonomsku destabilizaciju. A Hrvatska i BiH, bez političkih konotacija, čine jedinstven ekonomski prostor. Hrvatskoj je u interesu da i BiH što prije postane dio tržišta Europske unije, dok je za BiH Hrvatska značajna zbog političke stabilnosti.”

Tim je riječima u srijedu Poslovnom dnevniku predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan Vidošević odgovorio na pitanje zašto bi institucije EU išle u izmjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s BiH na inicijativu Hrvatske. Naime, nakon što uđe u EU, Hrvatska napušta srednjoeuropsku zonu slobodne trgovine CEFTA-u, na čija tržišta uglavnom izvozi bescarinski. Kao članica EU preuzimamo zajedničku trgovinsku politiku Unije, koja prema SSP-u znači i carinska opterećenja za određene proizvode na tržištima CEFTA-e. Najvažnije za Hrvatsku pitanje je izvoza u BiH. Ukupno u CEFTA-u izvezemo 645 milijuna dolara prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda, od čega čak 433 milijuna dolara u BiH. Iako će ta država u značajnoj mjeri liberalizirati trgovinu s EU od 1. siječnja 2013., ostat će dio važnih hrvatskih izvoznih proizvoda koji će biti opterećeni carinom. Nadan Vidošević i predstavnici HGK u srijedu su predstavili poseban priručnik, tj. “Vodič kroz promjene u vanjskoj trgovini nakon pristupanja Hrvatske EU”. U njemu su detaljno na 160 stranica obrazložene promjene carina za sve poljoprivredno-prehrambene proizvode po grupama (za industrijske uglavnom neće biti promjena, osim za izvoz na Kosovo i u Moldaviju te za tržište Srbije u razdoblju od šest mjeseci). Carinama za tržište BiH najviše će biti pogođeni meso, mlijeko te mesni i mliječni proizvodi, ali i vino, keksi, cigarete… Carine se kreću od 10 do 15 posto, plus dodatno opterećenje po kilogramu ili litri proizvoda, što znači poskupljenje tih proizvoda od 30 do 50 posto.

Ipak, u HGK su vrlo optimistični da će hrvatska politika uspjeti izlobirati promjene SSP-a između Bruxellesa i BiH. Već su odrađeni sastanci i s bosanskohercegovačkom stranom, s tamošnjom Privrednom komorom te predstavnicima Eurochambresa. Vidošević je rekao da je sastanke na tu temu u Bruxellesu već odradio potpredsjednik Vlade Neven Mimica, a očekuje se i djelovanje ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić. Ako lobiranje ne uspije, oko 220 milijuna dolara izvoza na sadašnja tržišta CEFTA-e bit će pogođeno novom carinskom politikom nakon ulaska u EU.