Tvrtka Kvasac, za koju je utvrđeno da i dalje zagađuje potok Gorjak, što dugoročno prijeti onečišćenju vodocrplišta Šibice, već drugu godinu uredno radi bez vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda, potvrdili su nam u Ministarstvu poljoprivrede. Iako bi rad bez vodopravne dozvole formalno mogao biti dovoljan razlog da se tvrtka zatvori uz kaznu do 300 tisuća kuna, kako je propisano Zakonom o vodama, to se dosad nije dogodilo. Štoviše, vodopravna inspekcija Ministarstva poljoprivrede u Kvasac je ušla tek potkraj siječnja ove godine, pa je Kvasac zasad zaradio tek rješenje inspekcije kojim se zabranjuje ispuštanje otpadnih voda do dobivanja dozvole.

Politička dimenzija sporosti
Cijela priča upućuje na sporost državne i javne uprave koja je, spekulira se, imala i političko-socijalnu dimenziju. Bivša Vlada nije se željela zamjerati i zaraditi optužbe da ugrožava radna mjesta, budući da, kako se neslužbeno doznaje, Kvasac nije proveo potrebna značajna ulaganja da bi uopće ušao u gabarite za dobivanje dozvole. Već je poznato da su Hrvatske vode utvrdile da su Kvasac i Pliva glavni zagađivači potoka Gorjak, s tim da je glavnina onečišćenja nastala prije više od desetak godina, još dok je Kvasac bio u sastavu Plive, a standardi zaštite okoliša znatno niži nego danas. Nakon istraživanja u kojem je sudjelovao i Institut Ruđera Boškovića, Hrvatske vode 2010. godine naložile su tvrtkama da financiraju sanaciju potoka, sukladno planu sanacije koju je izradila tvrtka APO. Idući korak, koji još nije realiziran, bio je utvrditi udjele u sufinanciranju koji bi trebale podijeliti dvije tvrtke. U Hrvatskim vodama tvrde da je to ujedno jedini razlog zbog kojeg se još nije krenulo u sanaciju potoka. U istoj objavi Hrvatskih voda stoji i napomena da Kvasac još uvijek povremeno u Gorjak ispušta svoje onečišćene otpadne vode. Svoje tehnološke i oborinske vode u potok ispušta i Pliva na svojoj lokaciji Savski Marof, ali Pliva ima sve potrebne dozvole, s obzirom na to da je u posljednjih desetak godina uložila 100-tinjak milijuna kuna u podizanje standarda zaštite okoliša, kako tvrde u Plivi. U Ministarstvu poljoprivrede doznajemo da Kvasac zapravo nikad nije uspio dobiti vlastitu vodopravnu dozvolu. Do 2007. poslovao je pod Plivom, s kojom je dijelio i odvod i vodopravnu dozvolu. Nakon odvajanja dviju tvrtki vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda s lokacije Savski Marof izdana je Plivi, i to sukladno potpisanoj i ovjerenoj izjavi Plive i Kvasca, koji su se usuglasili da Pliva bude nositelj vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda za lokaciju u Savskom Marofu. Ta vodopravna dozvola vrijedila je samo do 31. prosinca 2010. godine. Naime, u kolovozu 2009. godine Pliva i Kvasac fizički su razdvojili sustav odvodnje tehnoloških voda, te je svaka tvrtka trebala dobiti novu dozvolu na temelju ocjene udovoljavaju li otpadne vode dviju tvrtki standardima. U međuvremenu je Pliva uspjela produljiti svoju vodopravnu dozvolu, kažu nam u Ministarstvu poljoprivrede, no ne i Kvasac.

Slušaju li inspekciju?
U Ministarstvu nam kažu da je postupak izdavanja Kvascu vodopravne dozvole u tijeku. Ne objašnjavaju, međutim, zbog čega dozvola još nije odobrena. U međuvremenu je potkraj siječnja državni vodopravni inspektor nakon provedenoga inspekcijskog nadzora u Kvascu izdao rješenje kojim se zabranjuje ispuštanje otpadnih voda do ishođenja vodopravne dozvole, te podnio optužni prijedlog. Je li Kvasac poslušao inspekciju, nije moguće doznati jer u Upravi ni nakon deset dana nisu odgovorili na naš upit, pa nije poznato ni kako Uprava tvrtke gleda na cijelu priču. Komentar smo zatražili od ministrice zaštite okoliša Mirele Holy, koja je nedavno pokrenula slučaj sanacije Gorjaka, no kratko nam je poručila da su vodopravne dozvole u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, u čiji se resor neće petljati.

Gorjak u arbitraži

Sanacija nije uvjet za vodopravnu dozvolu Kvascu
Iako je za dobivanje vodopravne dozvole 2010. Pliva morala pristati na sanaciju Gorjaka, potpisivanje sporazuma o sanaciji koji će uskoro biti ponuđen Plivi i Kvascu neće biti uvjet da Kvasac dobije vodopravnu dozvolu, doznaje se u Ministarstvu poljoprivrede, u kojem se upravo dovršava tekst sporazuma koji će potpisati obje tvrtke te se obvezati na sanaciju Gorjaka. Tko će koliko platiti za sanaciju, utvrdit će arbitraža sastavljena od predstavnika dviju tvrtki te države. Prema proceduri sanacije koja ide usporedno s arbitražom, Pliva i Kvasac su naručitelji radova koji odabiru izvođača sanacije.