Neposredna prijetnja da europske banke naglo zatvore, ili barem značajno smanje, kreditne linije prema jugoistočnoj Europi, osjetno je manja nego prije samo mjesec dana. Ipak, još ostaje mogućnost da postepeno pritvaranje kreditne ‘pipe’ u Hrvatskoj zakoči kreditiranje i umanji stopu rasta BDP-a za 0,8 postotnih bodova, objavila je konzultantska kuća za makroekonomska istraživanja Capital Economics u najnovijoj studiji. Premda se ograđuju da je rizik za europska tržišta u razvoju manjii to zato jer je Europska središnja banka (ECB) uvela mjere pomoći bankama, ističu da je i dalje “vrlo realna prijetnja” da matice iz eurozone smanje kreditiranje regije i do 35 milijardi eura što bi, kažu, posebno pogodilo Hrvatsku i Mađarsku, obje visoko ovisne o stranom financiranju.

Dva scenarija
U scenariju postupnog povlačenja rast kredita u Hrvatskoj pao bi za 1,9 postotnih bodova, rast BPD-a za 0,8 postotnih bodova, dok bi u slučaju “sudden stopa” kreditiranje bilo smanjeno za 8,7 postotnih bodova, a BDP 3,5 postotnih bodova, stoji u analizi.Domaći stručnjaci, međutim, taj scenarij ne smatraju vjerojatnim. “Ne zna se kako će se razvijati druga Bečka inicijativa i cijela kriza. Za vrijeme krize 2009. banke su bile dosta odgovorne i nisu se povlačile, no sad treba računati na novu bankarsku regulativu”, kaže analitičar SG – Splitske banke Zdeslav Šantić. “Naprosto treba računati da ćemo ove godine imati manji inozemni priljev što će utjecati na BDP sve dok se gospodarstvo ne prilagodi”, dodaje.Još je, naime, nepoznanica kako će regulator – Europska agencija za banke ocijeniti planove kreditora za dokapitalizacijama, pa posljedično koliko će im nedostajati kapitala i koliko bi to moglo utjecati na kreditiranje. Prve neslužbene poruke iz same EBA-e govore da su planovi izvedivi i bez kreditnog “grča”, no guverner EBC-a Mario Draghi izrazio je zabrinutost da bi deblji kraj moglo izvući odobravanje plasmana iako je bi se, kako tvrdi EBA, tek tri posto sredstva trebalo namiriti iz kreditiranja. Po tom pitanju optimističan je konzultant Damir Novotny koji smatra da je izloženost matičnih banaka prema podružnicama u Hrvatskoj “marginalna što nas čuva od velikih povlačenja”. “Nema smisla povući novac iz Hrvatske, a ostaviti ga, recimo, u Poljskoj jer su naše banke još stabilne iako je udio loših kredit porastao, no ne toliko da znatno ugrozi profitabilnost. Da matice u većoj mjeri povuku kapital bilo bi to, figurativno govoreći, smak svijeta jer bi značio da su u tolikim problemima da ne mogu bez ‘sitniša’”, ilustrira Novotny koji vjeruje da je “bankarski sektor više-manje izašao iz krize te se ona neće ponoviti u narednih 10 godina”.Upravo zbog regulatornih zahtjeva Basela III, zbog kojih se banke bacile u potragu za 115 mlrd. eura do lipnja, neki od čelnika europskih grupacija otvoreno su prognozirali rezanje financiranja jugoističnoj Europi od 20 do 30 milijardi eura. No u scenarij jačeg povlačenja i utjecaja na BDP ne vjeruju naši sugovornici bliski Hrvatskoj narodnoj banci.

HNB ne brine
HNB je, podsjećaju, nedavno napravio stres-test u čijem je šok-scenariju (čija je vjerojatnost oko 5%) previđen pad BDP-a od od 1,6%, a u koji bi se mogao uključiti nagli zastoj kredita.“To je nerealno. Hrvatska nije visoko ugrožena jer je naš udio stranog financiranja oko 20%, dok je u nekim zemljama i veći od 40%. No, da se to i dogodi raspolažemo raznim instrumentima za ublažavanje manjka likvidnosti”, kaže naš sugovornik podsjećajući da je HNB za takvim mjerama posegnuo nakon propasti Lehman Brothersa. Ne treba zaboraviti ni da međunarodnim kreditorima nije u cilju destabilizacija regije pa za mjerama uvijek mogu posegnuti MMF, EBRD i druge institucije. Ključno je, kaže, da je tržište već dobro reagira na ECB-ove mjere, a led u dokapitalizaciji uspješno je probio talijanski UniCredit.