Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Končar bi sa škverovima gradio pučinske vjetroelektrane na Jadranu

Autor: Marija Brnić
22. veljača 2012. u 16:10
Podijeli članak —

Stanje u brodogradnji na svjetskom je tržištu katastrofalno, no neovisno o tome hoćemo li mi preuzeti škverove ili ne, vjerujem da posla uvijek ima, ustvrdio je Nenad Končar, predsjednik Uprave Jadranskih ulaganja, koji je u ponedjeljak ušao u tri državna škvera, Brodotrogir, Kraljevicu i 3. maj, i počeo dubinsko snimanje. Prema njegovim riječima, velik je potencijal za škverove u energetici, odnosno u gradnji vjetroturbina za pučinske vjetroelektrane i platforme.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Na sjeveru Europe škverovi su se s pogoršanjem situacije i padom narudžbi brodova počeli okretati vjetroagregatima, turbinama i drugim pomorskim objektima. Na tim poslovima zaposlenost je osigurana i pratećim industrijama. Hrvatska nema vjetroelektrane na moru”, upozorio je Končar i dodao kako u tome leži velik potencijal. Pojasnio je kako je dodatna prednost takva projekta u tome što je iskoristivost snage vjetra na moru gotovo dvostruko veća nego na kopnu te da Hrvatskoj nedostaje energije. Prema njegovim riječima, izgledno je da će se u sklopu najavljenog vala investicija u energetskom sektoru graditi takva pučinska vjetroelektrana kapaciteta 500 MW i u Hrvatskoj, a procijenjena je vrijednost investicije oko milijardu eura.

Stanje u brodogradnji na svjetskom je tržištu katastrofalno, no neovisno o tome hoćemo li mi preuzeti škverove ili ne, vjerujem da posla uvijek ima, ustvrdio je Nenad Končar, predsjednik Uprave Jadranskih ulaganja, koji je u ponedjeljak ušao u tri državna škvera, Brodotrogir, Kraljevicu i 3. maj, i počeo dubinsko snimanje. Prema njegovim riječima, velik je potencijal za škverove u energetici, odnosno u gradnji vjetroturbina za pučinske vjetroelektrane i platforme.

“Na sjeveru Europe škverovi su se s pogoršanjem situacije i padom narudžbi brodova počeli okretati vjetroagregatima, turbinama i drugim pomorskim objektima. Na tim poslovima zaposlenost je osigurana i pratećim industrijama. Hrvatska nema vjetroelektrane na moru”, upozorio je Končar i dodao kako u tome leži velik potencijal. Pojasnio je kako je dodatna prednost takva projekta u tome što je iskoristivost snage vjetra na moru gotovo dvostruko veća nego na kopnu te da Hrvatskoj nedostaje energije. Prema njegovim riječima, izgledno je da će se u sklopu najavljenog vala investicija u energetskom sektoru graditi takva pučinska vjetroelektrana kapaciteta 500 MW i u Hrvatskoj, a procijenjena je vrijednost investicije oko milijardu eura.

Na pitanje tko bi financirao takav projekt, Končar odgovara kako kapitala za takve investicije ne manjka. Ne želeći iznositi detalje, kaže i kako Kermas ulaganja njegova oca Danka Končara imaju partnera za realizaciju plana investiranja u energetici vrijednog 2,5 milijardi eura.Pokušali smo jučer na to dobiti komentar prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića, koji inače najavljuje velike projekte u energetici, ali ostali smo bez odgovora. Jadranska ulaganja trenutno u tri brodogradilišta due diligence provode samostalno. “Ne mogu iznositi detalje, no u međuvremenu su generirani novi gubici i kupili mi ili ne brodogradilišta, teret restrukturiranja veći je nego kada je počeo proces”, naglašava Končar. Na upit je li, nakon prošlotjednoga sastanka s Čačićem i novog uvida u stanje u škverovima, optimist u pogledu daljnjeg procesa, Končar kaže da nije ni optimist ni pesimist. I predstavnici samoborskoga DIV-a u utorak su obavljali dubinsko snimanje koje je nakon dvije godine natjecanja za Brodosplit temelj za konačne razgovore. No, oni nisu dočekani raširenih ruku i snimanje se obavlja u pratnji predstavnika države. Idućega tjedna u Ministarstvu gospodarstva održat će se razgovori i tada će se znati kako će završiti privatizacijski proces za svaki škver: kupnjom ili stečajem.

Ovaj tekst preuzet je iz tiskanog izdanja Poslovnog dnevnika, pretplatite se!

Autor: Marija Brnić
22. veljača 2012. u 16:10
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

Prvo privatizacija pa onda neka grade vjetro-postolja za privatne investitore koji ce snositi rizik i pobrati dobit (ako ju ostvare). Neka se skinu poreznim obveznicima sa grbace. Nema vise subvencija. Gotovo – ili prodaja investitoru (100%) ili stecaj!

Brodogradilište u Gdansku izvukla su upravo postolja (“jarboli”) za vjetroelektrane. Danas na to otapada skoro pola njihovog ukupnog prihoda, Naša brodogadilišta bi se trebala požuriti dok ne postan prekasno jer ih nitko neće čekati. Tržište vjetroelektrana je jako volatilno.

Drugo, s ovako slabim iskorištenjem kapaciteta gubici su im vjerojatno toliki da se ne mogu niti sagledati.

Treće, govoriti o generalnoj situaciji u brodogradnji je promašaj jer je to preopćenito. Pa sada postaju popularni brodovi za prijevoz rasutog tereta od 400.000 tona (nije greška, 400.000 tona) koji voze željeznu rudu iz Brazila u Kinu. Ali to naravno nijeza nas.

Očito je da je Končar dobronamjeran i trebalo bi što prije s njim postići dogovor ako je to moguće.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close