Operacija uspjela, pacijent preminuo, nitko odgovoran: to najbolje ilustrira situaciju u kojoj su Abacus brokeri. Nakon što je nakon propasti Credo banke u njoj ostalo blokirano više od 10 milijuna kuna njihovih klijenata, tek prošlog tjedna novac je odblokiran, no ne cijeli iznos. U međuvremenu, većina klijenata prebacila se na drugi brokeraj, troškovi su se nagomilali pa će Abacus zbog regulatorne rupe i neučinkovitih institucija staviti ključ u bravu.

DAB je isplatio novac klijenata, no čekala se Hanfa. Kakva je daljnja procedura?
Radimo alokaciju sredstava po klijentima jer po nalogu Hanfe smijemo isplatiti samo sredstva koja nam je isplatio DAB, što je oko 95%. Hanfa će obavijestiti Splitsku banku da nam je odblokirala račune i da se mogu provesti isplatni nalozi. Prema našem planu isplata klijenata započet će u ponedjeljak.

Zašto Hanfa nije dala dozvolu za isplatu cijelog iznosa?
Na našem računu je sav kunski iznos svih klijenata osim jednog za kojeg DAB tvrdi da nema pravo na obeštećenje, a mi tvrdimo suprotno.

DAB je isplatio samo 8,4 mil. kuna blokiranih u Credu, no sporno je oko 800.000 kuna za inozemno trgovanje?
Radi se o oko 100.000 eura kod KAS banke i 13.500 dolara klijenata u Credu do kojih ne možemo doći. Nebitno je gdje je novac jer je Abacus kao investicijsko društvo potpisao ugovor s drugim investicijskim društvom, Credo bankom kao skrbničkom bankom. Bitno je da ni likvidator ni stečajni upravitelj nisu riješili isplatu tog novca.

U čemu je problem?
U iznimnoj nekooperativnosti, unatoč svim uvjeravanjima u suprotno. Konkretno, HNB je dao naputak da sredstva na skrbništvu nisu dio stečajne ni likvidacijske mase banke te da, bez obzira na kojem ih računu vodili, moraju biti isplaćeni odmah. To su novci koje banka nije smjela ni taknuti već ih odmah isplatiti. Na to očitovanje HNB-a i Hanfe, dobili smo pisani odgovor likvidatora i stečajne upraviteljice da je taj novac na redovnom računu, što je po mišljenju HNB-a i Hanfe nebitno, te da ih potražujemo iz stečajne mase. Osim činjenice da tip računa nije bitan, stvar je u tome da mi uopće nismo imali otvoren redovan račun! Netko tko vodi stečaj banke trebao bi valjda uzeti ugovor i pogledati o kakvom je računu riječ. Mi smo im slali dopis gdje se vidi o kojem je računu riječ, ali oni ostaju pri svome. Pitam se kako su HNB i DAB mogli poslati nekoga da radi suprotno od njihovih mišljenja? Kako netko tako nestručan može biti zaposlen u tim institucijama.

Čuje se i da Abacus ne može do novca jer dugujete Credu?
Tih 800.000 kuna nije novac Abacusa već klijenata. Kakve veze imaju potraživanja Abacusa prema Credu i obratno s izdvojenim novcem klijenata? Mi se možemo međusobno sporiti, ali što se tiče skrbničkog računa postoji zakon kojeg se mora poštivati. Problem sustava je što uz svo ignoriranje likvidatora sustav ni institucije ne funkcioniraju. Ni Hanfa, ni DAB, a osobito HNB, realno ne rade svoj posao, međusobno su neusklađeni i nitko nije odgovoran. Da funkcioniraju, došlo bi mišljenje HNB-a i DAB-a ili naredba stečajnog suca da se novac isplati. Zbog nečije samovolje trpe moji klijenti, a Abacus je doveden do ruba.

Kada će ostatak biti isplaćen?
Razgovaramo s njima, ali ne znamo. Prijetili smo i kaznenim prijavama, koje ćemo biti primorani predati ovih dana, ali ništa. I da bude isplaćen, mi više ne možemo čekati. Zatvaramo Abacus brokere, a poslovanje prebacujemo na Fima vrijednosnice. Može se reći da se spajamo s Fimom, iako će strano poslovanje ostati locirano u Zagrebu. Kao pravna osoba Abacus brokeri prestaju poslovati, postojat će samo kao osoba za naknadu štete. Nažalost, šest od deset zaposlenika ostat će bez posla gdje se preklapamo s Fimom. Situacija za nas nije bila idealna za pregovore, većina s nama nije ni htjela razgovarati.

Cijeli intervju iz tiskanog izdanja Poslovnog dnevnika pročitajte ovdje.

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima