Pod terminom veliki podatkovni sustavi misli se na razvoj tehnoloških trendova koji otvaraju vrata novom pristupu shvaćanju svijeta i donošenju odluka. Naime, neprestano dobivamo sve više i više podataka, a njihov broj raste za 50 posto godišnje, odnosno svake druge godine se udvostručuje, procjenjuje tvrtka IDC za istraživanje tehnološkog tržišta.

Podatkovni analitičari pomažu poduzećima da se snađu u toj eksploziji podataka, to jest mrežnom prometu, komentarima na društvenim mrežama kao i softveru i senzorima koji nadziru pošiljke, dobavljače i potrošače, te usmjeravaju njihove odluke, režu im troškove i podižu prodaju. Prema lanjskom izvješću istraživačkog odjela konzultantske kuće McKinsey Global Institute, procjenjuje se da Sjedinjenim Američkim Državama treba dodatnih 140.000 do 190.000 zaposlenika s “izraženim analitičkim” vještinama te 1,5 milijuna dodatnih podatkovno pismenih menadžera. U istom izvješću navodi se da bi uporabom velikih podatkovnih sustava vladini dužnosnici u razvijenim državama Europe uštedjeli preko 149 milijardi dolara samo u pogledu unaprjeđenja operativne učinkovitosti. U poljima raznolikima kao što su znanost i sport te oglašavanje i javno zdravstvo događa se pomak prema otkrićima i donošenju odluka na temelju baza podataka. “Odvija se revolucija”, smatra Gary King, ravnatelj Instituta za kvantitativne društvene znanosti na Harvardu. “A tek smo započeli. Taj tornado kvantifikacije omogućen golemom količinom novih izvora podataka prohujat će akademskim, poslovnim i političkim svijetom. Niti jedno područje neće ostati netaknuto.”Novi super bogataši u Googleu i Facebooku pravi su majstori kad je u pitanju povezivanje mrežnih podataka, odnosno pretraga, poruka i objava s internetskim oglašavanjem. Prema izvješću s prošlomjesečnog Svjetskog gospodarskog foruma održanog u Davosu, podaci su proglašeni novom vrstom gospodarske imovine, poput novca ili zlata. No ne radi se samo o brojnijim podatkovnim tokovima, već i o potpuno novima. Primjerice, danas diljem svijeta postoje nebrojeni digitalni senzori u industrijskoj opremi, automobilima, električnim mjerilima i prijevozničkim sanducima, a oni mjere i izvještavaju o lokaciji, kretanju, vibracijama, temperaturi, vlažnosti, pa čak i kemijskim promjenama u zraku. Ako te komunikacijske senzore povežete s računalnom inteligencijom, nastat će takozvane internet stvari.

Naime, bolji pristup informacijama dodatno potiče trendove vezane uz velike podatkovne sustave. Tako je u Washingtonu 2009. godine s radom počela stranica Dana.gov, na kojoj su javnosti postali dostupni vladini podaci.Računalni alati za prikupljanje znanja iz goleme internetske riznice postaju sve popularniji. Predvodi ih brz napredak tehnika umjetne inteligencije kao što su obrada prirodnog jezika, prepoznavanje obrazaca i strojno učenje. Te tehnologije mogu se primijeniti u brojnim područjima. Tako Googleov pretraživač, oglašavanje i eksperimentalni robot koriste trikove umjetne inteligencije, odnosno analiziraju goleme količine podataka na temelju čega trenutačno donose odluke. Zauzvrat ova riznica novih podataka ubrzava razvoj računalstva. Algoritmi za strojno učenje uče iz podataka, pa će dakle strojeve naučiti više ako im je dostupno više podataka. Erik Brynjolfsson, ekonomist sa sveučilišta Massachusetts Institute of Technology, kaže da će se u budućnosti u poslovanju, ekonomiji i drugim poljima odluke sve više donositi na temelju podataka i analize podataka umjesto na temelju iskustva i intuicije. Trgovci analiziraju prodaju, cijene te gospodarske, demografske i vremenske uvjete kako bi prilagodili odabir proizvoda u određenim trgovinama i odredili cijenu na popustu. Prijevozničke tvrtke kopaju kako bi došle do podataka o dostavnim vremenima kamiona i obrascima vezanima uz promet, sve s ciljem ugođavanja prijevozničkih ruta. Policijski odjeli koriste računalne karte i analize varijabli kao što su povijest uhićenja, dani isplate plaća, sportska zbivanja, količina padalina i blagdani te pokušavaju predvidjeti “žarišta” zločina i unaprijed onamo odaslati službenike.

U studiji objavljenoj prošle godine, profesor Brynjolfsson je proučio 179 velikih tvrtki i otkrio da one koje su usvojile “donošenje odluka na temelju podataka” ostvaruju porast profitabilnosti 5 do 6 posto viši nego što je objašnjivo drugim čimbenicima. Proročka moć velikih podatkovnih sustava osobito je obećavajuća u područjima kao što su javno zdravstvo i gospodarska predviđanja. Naime, istraživači su otkrili porast pretrage na Googleu za pojmovima kao što su “simptomi gripe” i “liječenje gripe” par tjedana prije no što se povećani broj oboljelih od gripe počeo pojavljivati u hitnim službama bolnica diljem sporne regije. Nova inicijativa UNa pod imenom Global Pulse želi iskoristiti velike podatkovne sustave u svrhu globalnog razvoja. Ta će skupina analizirati društvene mreže i SMS poruke uporabom softvera za dešifriranje prirodnog jezika te dobivene podatke koristiti za predviđanja o gubitku radnih mjesta, smanjenju potrošnje ili izbijanju neke bolesti u određenoj regiji. Naravno, veliki podatkovni sustavi predstavljaju i rizik. Zagovornici privatnosti tvrde da su veliki podatkovni sustavi samo još jedan Veliki brat, ali u poslovnom ruhu. Modeli velikih podatkovnih sustava zapravo se svode na pojednostavljena objašnjenja. Korisni su kada treba nešto bolje shvatiti, ali imaju i svoja ograničenja. Neki će model, primjerice, uočiti korelaciju ili izvesti statistički zaključak koji je nepošten ili diskriminacijski te tako utjecati na proizvode, bankovni zajam ili zdravstveno osiguranje koje se nudi nekoj osobi.

Steve Lohr