Nakon četiri godine rada, Vlada je lani, uz podršku oporbe i stručnu pomoć EU, donijela Zakon o javnim ovršiteljima, koji je trebao pomoći vjerovnicima u naplati potraživanja, a državne institucije rasteretiti tog posla, u kojem su snažno angažirani i sudstvo i Fina. U kolovozu 2011. raspisan je javni natječaj za imenovanje javnih ovršitelja, na koji su se javljali mahom suci i odvjetnici. Nakon položenog javnoovršiteljskog ispita te temeljem prikupljenih bodova njih 67 imenovano je javnim ovršiteljima. Prisegnuli su ispred predsjednika Vrhovnog suda i trebali su početi raditi od Nove godine, pa su mahom izašli iz Hrvatske odvjetničke komore (HOK) i otkazali dotadašnjim klijentima. No, na sveopće iznenađenje, nova je Vlada odlučila zakon staviti na led do 1. srpnja, pa su nesuđeni javni ovršitelji ostali bez posla i prije nego što su ga počeli obavljati. Ubrzo potom ministar pravosuđa Orsat Miljenić izjavio je da su “za javne ovršitelje sve opcije otvorene, čeka nas javna rasprava u kojoj ćemo iznijeti stručnu analizu ‘za’ i ‘protiv’ uvođenja te službe”. Akcija protiv javnih ovršitelja paralelno je išla i drugim kanalima, pa su u dijelu medija sotonizirani. Pojedini dnevni listovi građane su uvjeravali u to da će im ovršitelji usred noći upadati u domove i oduzimati bijelu tehniku, televizore, perilice i miksere. Iz Ministarstva pravosuđa poručuju da će sudbina javnih ovršitelja biti riješena ovih dana. U međuvremenu se dio njih pokušao vratiti u odvjetnike. HOK traži po 5000 eura za ponovno primanje u članstvo, a moraju čekati šest mjeseci žele li se opet baviti odvjetništvom.

Triput jeftiniji od suda
“Negativna kampanja protiv nas krenula je ljetos, kad smo nazvani šerifima koji će ljude skidati do gola. Istina je posve drukčija: nikome ne smijemo ući u kuću bez sudskog naloga, a i to sigurno nećemo raditi noću, osim ako eventualno budemo morali ovršiti neki noćni klub”, rekao nam je jedan od nesuđenih javnih ovršitelja koji zbog osjetljive pozicije u kojoj se našao želi ostati anoniman. “Pa tko bi plijenio rabljenu tehničku robu i s njome išao na javnu dražbu? Kada ljude uvjerite kako ćemo im upadati u domove, onda netko pokušava zamagliti stvar, jer mu je u interesu da naša služba nikad ne zaživi. Demagoški se obraćaju tzv. malim ljudima, sitnim dužnicima, i plaše ih javnim ovršiteljima, iako ih upravo mi štitimo! Dosad je ovrhe nekretnina vodio sud, ubuduće smo ih trebali voditi mi. Za razliku od suda, koji odmah plijeni, mi prvo posredujemo, kontaktiramo dužnika i pokušavamo dogovoriti isplatu, pa cijela priča dobiva humanu notu. Usto, naša bi usluga bila triput jeftinija od sudske, a za moguće pogreške kod ovrhe odgovaramo svojom imovinom. Preko nas bi ovrha postala transparentna, i ne bi više Fina nezakonito dužnicima skidala novac s računa. Mi nismo divljaci, nego predstavnici reda”, kaže naš sugovornik i navodi konkretne primjere. “Možemo efikasno utjerivati alimentacije, pa i plaće radnicima. Predviđeno je da imamo pristup bazama podataka MUP-a i Porezne uprave, pa znamo stanje imovine dužnika i možemo brzo reagirati. Ako se, npr., vlasnik tvrtke vozi u autu registriranom na tvrtku vrijednom 200.000 eura, vjerujte da ćemo mi u roku sam dana oglasiti njegovu prodaju i taj novac podijeliti zakinutim radnicima”.Zbunjujuće su poruke počele stizati i iz Vlade. Premijer Zoran Milanović govori da ovrhe mogu i dalje provoditi sudovi, a ministar Miljenić tvrdi da će ih preuzeti bilježnici.

Bizarni sastanak
Tako je nedavno predstavnik ovršitelja bio pozvan na neformalni sastanak s ministrom, no iznenadio se kad je za stolom ugledao poveće društvo u kojem je bio i Ivan Maleković, predsjednik javnobilježničke komore. “Zaprepastilo nas je i ono što smo čuli. Miljenić je rekao da za našom službom nema potrebe, iako postoji oko 100.000 neriješenih ovrha i barem 500.000 predmeta u kojima ovrha nije provedena. Ministar tvrdi da nema zaostataka u naplatama te da Fina odlično radi svoj posao, iako se broj ovršnih predmeta koje nema tko provoditi donedavna procjenjivao na oko 40.000. Dodao je i da mi ovršitelji nećemo imati od čega živjeti te da bi bilo najbolje taj posao dati javnim biježnicima, koji ionako već rješavaju ovrhe zbog neplaćenih računa. Nadam se da na takve izjave nije utjecalo prijateljstvo i suradnja koju je ministar, dok je bio odvjetnik i zastupnik Vipneta, ostvario s Malekovićem, kod kojega je ovjeravao prijedloge za ovrhu”, kaže naš sugovornik. Sastanak je, ističe, postao bizaran kad je ministar javnim ovršiteljima rekao da moraju napraviti “feasibility” studiju o opravdanosti svog posla. “Pa, tko je tu lud: država raspiše natječaj za javne ovršitelje, mi se javimo, i onda ministar traži da mu dokazujemo opravdanost?”, čudi se naš sugovornik, koji tvrdi da ministar prezentira frizirane podatke o zanemarivu broju otvorenih ovrha kako bi njihov posao pokazao suvišnim.

Unosna prijateljstva
Neki javni bilježnici, kaže, strahuju da bi im javni ovršitelji za nekoliko godina mogli preuzeti dio posla, jer se nigdje na svijetu javni bilježnici ne bave ovrhama, a zabrinuti su i neki odvjetnici, vrlo angažirani u ovrhama za velike kompanije. “Dvadesetak zagrebačkih odvjetnika i javnih bilježnika imalo je sreću poznavati nekoga važnog u velikim bankama, telekom operaterima i na televizijama, na tome su zaradili bogatstva. Kampanja koja se vodi protiv nas štiti lobije kojima kvarimo posao, pa nam pokušavaju smanjiti ovlasti ili ukinuti službu”, dodaje naš sugovornik. Od ministra Miljenića pak ni nakon sedam dana nismo dobili komentar na ovu temu.

Većina zemalja EU ima javne ovršitelje

Umjesto medvjeđe usluge
Općinski sudovi u RH pretrpani su tisućama neriješenih ovršnih predmeta, koji nemaju šanse u dogledno vrijeme biti riješeni. Time se u neravnopravan položaj dovode vjerovnik i dužnik, s tim da se pogoduje dužnicima, i to samo kratkoročno, jer i njima na neplaćeni dug sve do isplate teče zatezna kamata. Vjerovnici koji su imali sreću da nakon godina suđenja dočekaju presudu ubrzo shvate kako im ona zapravo ne služi ničemu, osim moralnoj satisfakciji. Sve su to razlozi zbog kojih je HDZ-ova Vlada odlučila, ugledavši se na većinu europskih zemalja, konstituirati institut javnog ovršiteljstva.

Zagrepčanima monopol zbog loše regulirane mjesne nadležnosti

Veliki uredi zarađuju ozbiljan novac angažirajući studente
Novi Ovršni zakon ravnomjernije će rasporediti opterećenost i nadležnost javnih bilježnika. Nadležnost bi se trebala određivati prema sjedištu ovršenika, što sada nije slučaj, pa ovrhe provode zagrebački uredi, iako bi taj posao mogao obaviti i neki lokalni javni bilježnik. Zasad, javni bilježnici mogu donositi rješenja o ovrsi za sve ovršenike, bez obzira na njihovo prebivalište ili sjedište. Tako, primjerice, javnobilježnički ured Hanžeković godišnje ima čak 55.000 ovrha, dok javni bilježnik Maleković ima 25.000 ovrha, a javni bilježnici po manjim gradovima ne skupe više od nekoliko stotina ovrha godišnje.

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

Veliki zagrebački uredi često angažiraju učenike ili studente, jer je u većini slučajeva riječ o šablonskom poslu pakiranja dopisa, tj. prijedloga za ovrhu, na koja treba samo lupiti samo žig rješenja o ovrsi. U ovršnom postupku sudjeluju i odvjetnici, oni počinju svaku ovrhu koju po vlastitom odabiru šalju javnom bilježniku, da bi ovaj stavio svoj pečat. Sve skupa onda na naplatu šalju dužniku, koji mora platiti dug, kamate, odvjetnika i javnog bilježnika. Za banalan dug od 80-ak kuna građani ponekad moraju platiti i više od tisuću i pol kuna odvjetničkih i javnobilježničkih troškova te tzv. nagrada. “Na kraju, veliki odvjetnički i javnobilježnički uredi zarađuju milijune kuna, a njihovi ovršenici moraju prodavati nakit, čak i stanove, kako bi platili iznos znatno veći od stvarno dužnoga”, kaže jedan od naših sugovornika. Pribojava se kako će izmjene, zbog kojih je i tražena odgoda primjene novog zakona, ići na štetu građana, a u korist tim velikim uredima, naročito kad je riječ o odredbi koja regulira mjesnu nadležnost.