Za više od 300 milijuna kuna gospodarstvu će se olakšati najavljenim smanjenjem parafiskalnih nameta, prvenstveno rezanjem vodnih i šumskih doprinosa, za koje će formalne odluke biti usvojene na sjednici Vlade u četvrtak.

Vodni doprinos za izgradnju građevina već je dva puta rezan, 2006. za 50 posto, te 2010. za 25 posto, a uz novo 50 postotno rasterećenje tog nameta gospodarstvu bi trebalo ostati nešto iznad 100 milijuna kuna. Hrvatske vode to su već ugradile i u svoj financijski plan za 2012. godinu u kojemu se predviđa za 7 posto manji ukupan prihod od svih posebnih pristojbi koje ta tvrtka ubire. Ove će se godine, naime, ubrati po svim vodnim naknadama, uključujući i vodni doprinos koji se smanjuje, ukupno 1,5 milijardi kuna, a lani je prema planu bilo predviđeno uprihoditi 1,6 milijardi kuna. Inače, prije ranijeg smanjenja vodnog doprinosa Hrvatskim se vodama u blagajnu od naknada “ulijevalo” gotovo 1,9 milijardi kuna. U slučaju voda, tvrde poduzetnici iz Hrvatske udruge poslodavaca, koji su godinama upirali prstom i od Vlade tražili rasterećenje, pa i ukidanje vodnih naknada, ima još prostora za daljnje rezove. No, i ove najavljene mjere pozdravljaju. U slučaju Hrvatskih šuma te su naknade na osjetno nižim razinama, no jučer u tom poduzeću nisu dali preciznije informacije. Kod posljednjeg smanjenja naknada za općekorisne funkcije šuma poduzećima se smanjila s 0,07 na 0,05 ukupnog prihoda poduzetnika, čime su prihodi s tog osnova bili smanjeni za stotonjak milijuna kuna, te su dosegli razinu od oko 300 milijuna kuna, a daljnjim prepolovljenjem poduzetnicima bi se trebalo osigurati rasterećenja za još oko 150 milijuna kuna.

No, u Hrvatskim šumama morat će nadomjesiti ta sredstva, koja su dosad bila strogo namjenska i korištena su za zaštitu priobalnih šuma, sanaciju opožarenog šumskog područja, razminiranje i financiranje vatrogasnih zajednica, te gospodarenje šumama na krškom području koje nemaju gospodarsku funkciju, već služe zadržavanju zemlje. Dok u slučaju vodnih naknada najviše rezanje doprinosa pozdavljaju poduzetnici u sektoru građevinarstva i poljoprivrede, u slučaju šuma efekte će najviše osjetiti one kompanije koje u poslovanju ostvaruju i najveće prihode, poput Ine, Agrokora i Hrvatske elektroprivrede. Ipak, smanjenje ovih parafiskalnih tereta pozdravljaju i u Hrvatskoj obrtničkoj komori, kao i Udruzi malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u. Uz navedene namete, u Vladi su još najavili i ukidanje indirektne spomeničke rente, uz niža davanja za obvezno članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja bi ovih dana trebala utvrditi skupština Komore. “Smanjenje neporeznih tereta gospodarstvu tražili smo od Vlade na posljednjoj sjednici GSV-a, jer svaki namet gospodarstvu je velik, a posebice u kriznim vremenima”, prokomentirao je predsjednik Uprave zagrebačke Munje Ivan Miloloža, koji je ispred HUP-a već duže vrijeme zagovarao rezove izvanproračunskog opterećenja, koje ruši konkurentnost hrvatskom gospodarstvu. HUP je, podsjeća, izradio i katalog svih spornih parafiskalnih davanja i uputio ga svojedobno Vladi, a poslodavci će idalje inzistirati na rezanju takvih opterećenja. Važno je, budući da se to provodi u najnepovoljnijem trenutku globalne ekonomske krize, da se u javnom sektoru smanjenje prihoda poklopi i s provođenjem reformi i dizanjem efikasnosti.