Vođe Europske unije 30. siječnja nisu uspjele postići napredak po pitanju najkritičnijeg zadatka – povećanja fonda spasa koji bi trebao zaštititi problematična europska gospodarstva od bankrota.

Umjesto toga, vođe 25 od 27 članica pristale su potpisati novi fiskalni pakt kojim će zakonski spriječiti sporne države da se protiv recesije bore robusnim fiskalnim poticajima. Brojni ekonomisti izvan eurozone smatraju ovaj pristup vrlo opasnim zbog činjenice da te zemlje sudjeluju u svjetskom gospodarstvu s više od 20 posto. Ako se njih osudi na dulju i dublju recesiju, za sobom će povući druga gospodarstva koja ovise o trgovini, od Sjedinjenih Američkih Država do Kine. Bez većeg fonda za spasa, investitori najvjerojatnije i dalje neće ulagati u oslabljena gospodarstva poput talijanskog i španjolskog, zbog čega će se iznos kamatnih stopa povećati, a shodno tomu porast će im i deficit. Usprkos svemu, europski vođe odluku o daljnjem djelovanju glede financijske situacije odgodili su do ožujka. No postoji mogućnost da tržišni špekulanti neće pristati na takvo čekanje. Svijet je već naviknut na neuspjeh europskih samita. Najobeshrabrujuća činjenica u vezi ovog sastanka jest to što neki europski vođe, čini se, smatraju da je on bio uspješan. “S obzirom na vremenski okvir, ovo je pravo remek djelo”, izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel o novom fiskalnom paktu. Ona je tek u prosincu pojasnila ostalim europskim čelnicima da je usvajanje tog fiskalnog pakta ključan preduvjet kojim Njemačka uvjetuje nastavak plaćanja svojeg dijela troškova povezanih s pomoći prezaduženima.