Već desetljećima se vodi žestoka borba među proizvođačima procesora za računala. Dominatan je još uvijek Intel koji je proizveo procesor koji se nalazi u gotovo 80 posto kućnih računala. Ali, ako mislite da bi na vašem radnom stolu radije imali računalo čije je “srce” proizveo najveći Intelov konkurent AMD, onda u Njemačkoj imate problem. Jer bez obzira da uđete u bilo koju od oko 340 podružnicu koncerna Metro, specijaliziranih za elektro-proizvode pod brendom Saturn i Mediamarkt, čut ćete uvijek isti odgovor: računala s procesorom AMD nema i ne mogu se naručiti.

Dominacija Intela
Iako je to tako već godinama, izgleda da bi to konačno mogao prestati biti problem kupaca u Njemačkoj i postati veoma ozbiljan problem i za dominantnog prodavača računala u ovoj zemlji Media-Saturn-Holding (MSH) i za dominatnog proizvođača procesora Intel. Zapravo čudi da je njemački Ured za nadzor kartela (Bundeskartelamt) toliko dugo vjerovao glasnogovorniku trgovačkog lanca koji je tu činjenicu nazvao “pukom slučajnošću”. Konačno, nabava Media Markta i Saturna se prije dvije godine obratila i AMD-u s upitom o uvjetima prodaje. Ideja MSH-a je bila da AMD osnuje Market Development Fund iz kojeg bi se financirala prodaja računala s AMD-ovim procesorima. S obzirom da su Saturn i Media-Markt prošle godine prodali oko milijun i pol računala u 570 podružnica u više zemalja Europe, AMD je bio spreman popustiti: proizvođač procesora bi platio 55 eura za svako prodano kućno računalo i 20 eura za svaki prijenosnik. Već i to bi AMD koštalo oko 5 milijuna eura, ali predstavnici Saturna i Media-Markta su nakon toga prekinuli pregovore. Da stvar bude još bolja, procesori Intela proizvode se SAD-u, Izraelu i Irskoj. O procesorima AMD-a ovise i radna mjesta u Njemačkoj – oni se proizvode u Dresdenu. Koliko god da je njemačka služba tek prošlog mjeseca objavila kako je ipak pokrenula istragu o ovom slučaju, europski nadzornici su itekako aktivni. Zapravo, pravna osnova je identična i u Njemačkoj i u Europskoj Uniji: proizvođaču koji dominira na tržištu je zabranjeno sklapati ekskluzivne ugovore s prodavačem gdje bi stajalo kako će prodavač prodavati samo proizvode tog proizvođača. Štoviše, zakonodavac ne smatra potrebnim da išta postoji crno na bijelom, dovoljno je da postoji praksa koja odgovara takvom ponašanju. Kako je nedavno objavio list Financial Times Deutschland, utoliko je dokument kojim list raspolaže gotovo suvišan. U njemu je nabavna služba Media-Saturn-Holdinga bila dovoljno neoprezna napisati jednom isporučitelju kako postoji ekskluzivni ugovor s Intelom i kako nisu zainteresirani za proizvode konkurencije. Jer i AMD-u je jasno, zašto im se MSH uopće obratio prije dvije godine: kako bi izvojevao višu sumu od Intela za svaki prodani njihov proizvod.

Istraga EU
Doista, bilanca Intel Deutschlanda je baš te, 2004. godine, istakla nagli skok “ostalih troškova poslovanja” i “povećanih izdataka za marketing” s 96,2 milijuna eura na 98,2 milijuna eura. A to bi veoma lako moglo značiti famozni Market Development Fund, ali između Saturna i Intela. Europska Unija već od 2001. gleda u prste Intelu. U okviru pokrenute službene istrage su prošle godine nadležne službe izvele pretres u uredima Intela u pet zemalja Europe u potrazi za dokazima kako Intel zloupotrebljava svoj dominantan položaj na tržištu. Za američkog proizvođača procesora to nije ništa novo: u ožujku 2005. je zbog toga već osuđen u Japanu, a istraga protiv Intela vodi se i u Južnoj Koreji. Nije objavljeno što je pronađeno u tom pretresu, ali je poznato kako bi kazna mogla biti drastična. Ako se pokaže osnovana sumnja kako postoji “neka tajna veza” Intela sa prodavačima poput Media-Saturn-Holdinga globa bi se mjerila stotinama milijuna eura.