Latvija (Letonija) ovog je tjedna postrožila svoj zakon o državljanstvu pa će tako kandidatima koji po treći puta padnu na testu iz poznavanja latvijskog jezika biti odbijene molbe, piše jučerašnji EUobserver. U toj baltičkoj državi, koja ukupno ima 2,2 milijuna stanovnika, živi oko 450,000 Rusa, Bjelorusa i Ukrajinaca, od kojih su mnogi i rođeni u toj zemlji, a kojima je odbijeno državljanstvo jer slabo poznaju latvijski jezik. Također su bili prisiljavani potpisati i izjavu o lojalnosti državi. Latvija je 1991. godine stekla neovisnost od Sovjetskog Saveza, no tijekom desetljeća ruske dominacije mnogi su Latvijci bili deportirani iz zemlje, a istovremeno su tamo naseljeni deseci tisuća Rusa kako bi se izmijenio etnički sastav stanovništva i prilagodio željama Moskve. Članicom Europske unije i NATO-a Latvija je postala prije dvije godine.Spomenute manjine u toj zemlji čine više od 20 posto od stanovništva i u velikoj su mjeri diskriminirane pa tako nemaju ni pravo glasa, ne mogu raditi u državnim službama i trebaju vize žele li putovati u druge zemlje članice Europske unije, s iznimkom Estonije, Litve i Danske. Nova pravila još će više otežati uklapanje manjina u tamošnje društvo, a testovi poznavanja jezika bit će još teži. Međutim, vlasti imaju opravdanje. “Velik broj ljudi pristupa testovima a da se pri tome uopće nisu pripremali”, izjavio je Liga Lukso, glasnogovornik Ureda za naturalizaciju. Po njegovome mišljenju, to ukazuje da mnogi od njih zapravo uopće i nisu zainteresirani da dobiju državljanstvo. Inače, mnogi pripadnici manjina u toj malenoj državi odbijaju pristupiti tim testovima jer ih smatraju degradirajućima, dok su drugi prestari i više nisu u mogućnosti pripremiti se za njih. Spomenuti zakon trebao bi stupiti na snagu u roku od nekoliko mjeseci. Osim Latvije, još su samo dvije države članice Unije koje imaju kategorije ne-državljana. Jedna je Estonija, koja ima više od pola milijuna takvih stanovnika dok je druga nama susjedna Slovenija. Nakon raspada bivše Jugoslavije oko 1 posto stanovnika Slovenije nije dobilo državljanstvo te su na različite načine bili diskriminirani. Slovenci takve ljude nazivaju “izbrisancima”, odnosno izbrisanima iz kategorije svojih državljana i slično kao u baltičkim zemljama uskraćena su im mnoga prava koja ima većinsko stanovništvo.
Latvija (Letonija) ovog je tjedna postrožila svoj zakon o državljanstvu pa će tako kandidatima koji po treći puta padnu na testu iz poznavanja latvijskog jezika biti odbijene molbe, piše jučerašnji EUobserver. U toj baltičkoj državi, koja ukupno ima 2,2 milijuna stanovnika, živi oko 450,000 Rusa, Bjelorusa i Ukrajinaca, od kojih su mnogi i rođeni u toj zemlji, a kojima je odbijeno državljanstvo jer slabo poznaju latvijski jezik. Također su bili prisiljavani potpisati i izjavu o lojalnosti državi. Latvija je 1991. godine stekla neovisnost od Sovjetskog Saveza, no tijekom desetljeća ruske dominacije mnogi su Latvijci bili deportirani iz zemlje, a istovremeno su tamo naseljeni deseci tisuća Rusa kako bi se izmijenio etnički sastav stanovništva i prilagodio željama Moskve. Članicom Europske unije i NATO-a Latvija je postala prije dvije godine.Spomenute manjine u toj zemlji čine više od 20 posto od stanovništva i u velikoj su mjeri diskriminirane pa tako nemaju ni pravo glasa, ne mogu raditi u državnim službama i trebaju vize žele li putovati u druge zemlje članice Europske unije, s iznimkom Estonije, Litve i Danske. Nova pravila još će više otežati uklapanje manjina u tamošnje društvo, a testovi poznavanja jezika bit će još teži. Međutim, vlasti imaju opravdanje. “Velik broj ljudi pristupa testovima a da se pri tome uopće nisu pripremali”, izjavio je Liga Lukso, glasnogovornik Ureda za naturalizaciju. Po njegovome mišljenju, to ukazuje da mnogi od njih zapravo uopće i nisu zainteresirani da dobiju državljanstvo. Inače, mnogi pripadnici manjina u toj malenoj državi odbijaju pristupiti tim testovima jer ih smatraju degradirajućima, dok su drugi prestari i više nisu u mogućnosti pripremiti se za njih. Spomenuti zakon trebao bi stupiti na snagu u roku od nekoliko mjeseci. Osim Latvije, još su samo dvije države članice Unije koje imaju kategorije ne-državljana. Jedna je Estonija, koja ima više od pola milijuna takvih stanovnika dok je druga nama susjedna Slovenija. Nakon raspada bivše Jugoslavije oko 1 posto stanovnika Slovenije nije dobilo državljanstvo te su na različite načine bili diskriminirani. Slovenci takve ljude nazivaju “izbrisancima”, odnosno izbrisanima iz kategorije svojih državljana i slično kao u baltičkim zemljama uskraćena su im mnoga prava koja ima većinsko stanovništvo.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu