Nakon što se kroz zgradu A5 u svibnju prošle godine prolomila eksplozija, radnici su istrčali van i vidjeli kako iz razbijenih prozora suklja crni dim. Širio se iz dijela zgrade u kojem su radnici svakog dana laštili tisuće kućišta iPada. Dvoje je ljudi poginulo na mjestu nesreće, dvoje kasnije, a ozlijeđeno ih je više od 18. Jednom je čovjeku eksplozija raznijela lice, a na mjestu nosa i usta stajala je pocrnjelo, krvavo tkivo.

“Jeste li vi otac Laia Xiaodonga?”, upitao je čovjek koji je nazvao Laijevu obitelj. “U teškom je stanju. Dođite u bolnicu što prije.” Šest mjeseci ranije dvadesetdvogodišnji Lai odselio je u Chengdu u jugozapadnoj Kini u nadi da će postati jedan od milijuna radnika koji pokreću najsofisticiraniji sustav proizvodnje na svijetu.Taj je sustav Appleu i stotinama drugih tvrtki omogućio da uređaje proizvedu gotovo čim se osmisle. Međutim, kineski radnici koji sklapaju iPhone, iPade i druge uređaje obično rade u teškim uvjetima – tako barem kažu radnici tih tvornica, borci za zaštitu prava radnika te dokumenti koje objavljuju pojedine tvrtke. Problemi su razni, baš kao i teški radni uvjeti te ozbiljni, ponekad smrtonosni problemi sigurnosti. Zaposlenici rade previše prekovremenih sati, ponekad i svakog dana u tjednu, te žive u prenapučenim radničkim domovima.Maloljetni radnici rade na Appleovim proizvodima, a dobavljači nepravilno odlažu opasan otpad te falsificiraju podatke, tvrde grupe za zaštitu radnika i brojna izvješća tvrtki. Veći je problem, kažu, nebriga pojedinih dobavljača za zdravlje radnika. Prije dvije godine u pogonu Appleova dobavljača u istočnoj Kini ozlijeđeno je 137 radnika nakon što im je rečeno da zaslone iPhonea čiste otrovnom kemikalijom. U prvih sedam mjeseci prošle godine u eksplozijama u tvornicama iPada smrtno je stradalo četvero, a ozlijeđeno 77 radnika. Prije tih eksplozija, tvrdi jedna kineska skupina koja je objavila upozorenje, Appleu je dojavljeno da su uvjeti u tvornici u Chengduu opasni. “Ako je Apple upozoren, a nije ništa učinio da to spriječi, to je za svaku osudu”, kaže Nicholas Ashford, bivši predsjednik Državne savjetodavne komisije za sigurnost na radu i zdravlje.Apple nije jedina tvrtka koja se oslanja na problematičan sustav proizvodnje. Jadni su uvjeti rada zabilježeni i u tvornicama koje proizvode za Dell, Hewlett-Packard, IBM, Lenovo, Motorolu, Nokiju, Sony, Toshibu i druge tvrtke.

Trenutna i bivša uprava Applea kaže da je tvrtka poduzela značajne korake za poboljšanje radnih uvjeta u tvornicama. Ya svoje je dobavljače postavio kodeks ponašanja, redovito provodi revizije, a kad se ustanovi da je došlo do zloporabe, kažu iz Applea, provode se korektivne mjere. Svako će kršenje regulative i prava radnika najprije objaviti Apple u svojem godišnjem izvještaju o odgovornosti dobavljača. U siječnju je, pod pritiskom skupina za zaštitu prava radnika, tvrtka objavila popis onih koji krše prava radnika, a na njemu se našao velik broj njihovih dobavljača. Prema Appleovim podacima, preko polovice dobavljača kod kojih je revizija izvršena prekršilo je najmanje jednu stavku kodeksa svake godine od 2007. do danas. “Apple ne mari ni za što drugo osim za poboljšanje proizvodnje proizvoda te smanjenje troškova proizvodnje”, kaže Li Mingqi, koji je do travnja radio u upravi tvrtke Foxconn Technology, jednog od glavnih Appleovih proizvodnih partnera. Li, koji danas tuži Foxconn zbog otpuštanja, bio je jedan od upravitelja tvornice u Chengduu kad je došlo do eksplozije.Neki bivši menadžeri Applea kažu da tvrtka želi poboljšati uvjete u tvornici, no njihova nastojanja manje su važna od odnosa s ključnim dobavljačima ili brze dostave proizvoda. U siječnju je iz Applea stigla vijest da je ostvareno jedno od najuspješnijih kvartala u povijesti, sa 13,06 milijardi dolara dobiti i 46,3 milijardi dolara dohotka. Foxconn je jedan od nekolicine proizvođača na svijetu koji imaju adekvatne kapacitete za proizvodnju dovoljne količine iPhonea i iPada. “Apple, stoga, neće ostaviti Foxconn i neće otići iz Kine”, kaže Heather White, bivša članica Odbora za praćenje međunarodnih standarda rada pri Državnoj akademiji za znanost. Jedan bivši menadžer Applea kaže: “Stvarno se trudimo poboljšati stvari, no većina bi se ljudi zgrozila da vidi gdje se zapravo iPhonei proizvode.”

Cesta prema Chengduu
Otprilike šest mjeseci prije eksplozije u Chengduu Lai Xiaodong, koji je netom prije diplomirao, stigao je u taj grad od 12 milijuna stanovnika. Lai se htio zaposliti u tvrtki Foxconn Technology, najvećem kineskom izvozniku i najvećem domaćem poslodavcu, za kojeg radi 1,2 milijuna radnika. Tvrtka proizvodi i sastavlja otprilike 40 posto sve potrošačke elektronike na svijetu. Kad je Lai dobio posao na popravljanju iPada, zamijetio je da je u tvornici rasvjeta gotovo zasljepljujuća jer se radnici 24 sata na dan izmjenjuju u smjenama. Zidovi su bili oblijepljeni plakatima s upozorenjima za 120.000 zaposlenika koji ondje rade: “Danas naporno radite ili sutra s mukom tražite posao.” Prema Appleovu kodeksu poslovanja dobavljača zaposlenik ne smije raditi više od 60 sati tjedno, osim ako se ne radi o iznimnim okolnostima. No u Foxconnu su neki radili više, a to potvrđuju i zaposlenici u razgovorima, njihove platne liste i opaske vanjskih promatračkih skupina. Lai je, kako se vidi na njegovoj platnoj listi, ubrzo počeo raditi 12 sati dnevno šest dana u tjednu. Smjene su se “stalno izmjenjivale”, a radnici su u razgovorima potvrdili da su ponekad radili i dvostruke smjene. Na kraju svojeg radnog dana Lai bi se povukao u sobicu dovoljno veliku da u nju stanu madrac, stol i krevet. Smještaj je bio bolji nego u radničkim domovima tvrtke, u kojima je tada živjelo 70.000 ljudi, a ponekad se, prema riječima jednog zaposlenika, u trosobnom stanu stiskalo po 20 ljudi. Lai, koji je dnevno zarađivao 22 dolara, s vremenom je promaknut u nadzornika jedne skupine radnika. A onda je u svibnju došlo do eksplozije zbog nakupljene aluminijske prašine, nusproizvoda koji se stvara prilikom čišćenja iPada, a Lai je poginuo.Nakon što je Lai preminuo, Foxconnovi su radnici njegovim roditeljima donijeli kutiju s pepelom.Tvrtka je kasnije poslala ček na otprilike 150.000 dolara. Iz Foxconna je stigla službena izjava da je pogon u Chengduu poslovao u skladu sa svim važećim zakonima i propisima, a pobijena je i tvrdnja da radnici rade u cjelodnevnim smjenama, da rade prekovremeno te da žive u neadekvatnim, skučenim uvjetima.

Appleov kodeks ponašanja
Uprava Applea 2005. godine primijetila je da su druge tvrtke sastavile kodeks ponašanja za svoje dobavljače pa je i Apple odlučio krenuti tim putem. Prema kodeksu koji je Apple te godine objavio “uvjeti rada u nabavnome lancu Applea moraju biti sigurni, prema radnicima se treba ponašati s poštovanjem i dostojanstveno, a svi proizvodni postupci moraju biti u skladu sa zakonima o zaštiti prirode”.Međutim, sljedeće je godine novinarski tim jednog britanskog lista tajno posjetio Foxconnovu tvornicu u Shenzhenu, gdje se proizvode iPodi, nakon čega je objavljen članak o prevelikom broju radnih sati, kažnjavanju sklekovima i prenapučenim radničkim domovima. Apple je u tvornici proveo reviziju te odredio mjere poboljšanja uvjeta. Do lani je Apple proveo reviziju u 396 tvornica, a riječ je ponajvećem programu te vrste u industriji elektroničke opreme. Revizijom je, prema sažecima izvještaja koje je tvrtka objavila, utvrđeno sustavno kršenje Appleova kodeksa. Lani je Apple proveo 229 revizija – u nekim je kategorijama ostvaren blagi napredak, a broj prekršaja se smanjio. Međutim, u 93 pogona najmanje je polovica radnika premašila tjednu granicu od 60 sati, a otprilike jednak broj radnika radio je više od šest dana u tjednu. Iz Applea kažu da, kad se revizijom utvrdi prekršaj kodeksa, tvrtka od dobavljača traži da probleme riješe u sljedećih 90 dana. “Ako dobavljač ne pristaje na promjene, prekidamo suradnju”, javljaju iz Applea. Međutim, od 2007. godine do danas prekinuta je suradnja s manje od 15 dobavljača, a zabilježene su stotine prekršaja, tvrde bivši Appleovi menadžeri. “Godinama smo Appleu govorili da postoje ozbiljni problemi i predlagali im promjene”, kaže konzultant BSRa, mreže koja okuplja tristotinjak tvrtki s ciljem poticanja veće društvene odgovornosti u korporativnom sektoru.

“Mogli smo ljude spasiti”
BSR je 2006. godine pokrenuo projekt poboljšanja uvjeta rada u tvornicama u kojima se proizvode mobiteli i drugi uređaji, ne samo u Kini, već i na drugim tržištima. Četiri je mjeseca BSR pregovarao s Foxconnom oko pokretanja dežurnih linija putem kojih bi radnici mogli prijaviti kršenje prava radnika i uvjeta rada i posavjetovati se. U siječnju 2008. godine, dan prije pokretanja programa, Foxconn je zatražio izmjene uvjeta, a projekt je propao. Sljedeće je godine jedan zaposlenik Foxconna pao ili skočio s prozora nakon što je izgubio prototip iPhonea. U sljedeće je dvije godine 18 Foxconnovih radnika skončalo na sličan način, a sve je upućivalo na samoubojstvo. Foxconn je 2010. godine pokrenuo dežurnu liniju za psihičke probleme te radnicima ponudio besplatno psihološko savjetovanje. “Mogli smo ljude spasiti i od Applea smo tražili da izvrši jači pritisak na Foxconn, ali nisu htjeli”, kaže konzultant BSRa.

Zahtjevan klijent
Apple od dobavljača traži precizan izračun troškova svakog dijela, broj potrebnih radnika i visinu njihovih primanja. Apple potom izračuna koliko je spreman platiti za određeni dio. Većini dobavljača dopusti tek minimalnu zaradu. Dobavljači, stoga, pokušavaju uštedjeti na druge načine pa se umjesto skupocjenih kemikalija, kako tvrde radnici u tim tvrtkama, koriste onima jeftinijima ili radnike tjeraju da rade dulje i brže.U razgovorima s izvršnim direktorima dobavljača koji surađuju s više naručitelja otkrilo se da im Hewlett-Packard i drugi dopuštaju nešto veću zaradu i druge ustupke ako poboljšaju uvjete rada. “Naši su dobavljači s nama vrlo otvoreni”, kaže Zoe McMahon, jedna od izvršnih direktorica u HewlettPackardu. “Daju nam do znanja kad ne mogu ispuniti naša očekivanja, a to utječe na naše odluke.”

Pobjeda na Appleovoj lutriji
Suradnja s Appleom vrijednost tvrtke može povećati za milijune dolara jer to znači određenu razinu kvalitete proizvodnje. Međutim, Apple od svojih dobavljača traži da potpišu ugovore kojima jamče da neće odati detalje suradnje. Takav manjak transparentnosti Appleu daje prednost u držanju planova u tajnosti, no također je i prepreka u poboljšanju uvjeta rada, kako tvrde borci za prava radnika i bivši Appleovi menadžeri. Pojedinci upućeni u Appleovo poslovanje slažu se da do poticaja za radikalne promjene neće doći dokle god potrošači ne zatraže poboljšanje radnih uvjeta u prekomorskim pogonima, kao što se dogodilo Nikeu i Gapu. “Možete proizvoditi u udobnim tvornicama koje su naklonjene radnicima, a možete i poboljšavati proizvod i smanjivati mu cijenu, a za to vam trebaju tvornice koje nude loše uvjete svojim radnicima”, kaže jedan Appleov menadžer. “Trenutno je potrošačima više stalo do novog iPhonea nego do uvjeta rada u Kini.”

Očuvanje vrste

Utrka s vremenom u pulskom laboratoriju: možemo li spasiti plemenitu perisku od potpunog izumiranja?

Pravedniji put do napredovanja

‘Želimo da svaki zaposlenik osjeti da mu je sljedeći korak moguć i dostižan’

Charles Duhigg i David Barboza; Gu Huini doprinio izvještaju

Internetsko izdanje: kobna utrka za tehnologijom

Dijelovi prepiske s Timesovim novinarima putem Facebooka, videoisječak iz Foxconnove tvornice te prethodni članci u seriji koja ispituje izazove globalizirane industrije
nytimes.com (pretraga “iEconomy”)