Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Čačić igra na javno-privatno partnerstvo

Autor: Biserka Ranogajec
01. veljača 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Javno-privatno partnerstvo trebalo bi utjecati na rast investicija u ovoj godini za 7,4 posto, odnosno za osam milijardi kuna

Modelom javno-privatnog partnerstva u Varaždinskoj županiji uloženo je 300 milijuna kuna i osigurano dodatnih 41 tisuću kvadrata u 32 školska objekta. Prva investicija bila je obnova Županijske palače 2006. godine što je, tvrdi varaždinski župan Predrag Štromar, prvi objekt ostvaren putem ovog modela u Hrvatskoj, dok je posljednji za županiju bila Prva gimnazija iz 2009. Kad se uvodio model JPP-a, varaždinski župan bio je Radimir Čačić. Kao prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Čačić ponovno poziva zainteresirane investitore jer je “Vlada JPP model prepoznala kao jedan od ključnih instrumenata za ubrzano investiranje u različitim sektorima i rasta investicija u ovoj godini za oko 7,4 posto ili za oko osam milijardi kuna”.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Čačić otkriva kako je čak postojala ideja da se slijedom tog modela objedini rad nekoliko ministarstava pa se danas ne bi trošilo oko 536 milijuna kuna na najam, ali se to nažalost nije ostvarilo. Međutim, u JPP se snažno kreće na državnoj i lokalnoj razini, obećaje Čačić. Investirat će se u stotine škola, ali veliki potencijali su i u drugim sektorima, posebice energetici.Iako je Agencija za javno privatno partnerstvo na razini države osnovana početkom 2009. godine, izgradnja autoceste Zagreb-Macelj i Istarskog ipsilona smatraju se prvim projektima JPP-a. Očekivanja od modela uvijek su bila velika kao i iznos planiranih investicije, a spominjalo se više milijardi eura ulaganja u ekologiju, energetiku, transport, autoceste, mostove te zračne luke. Tako je ravnatelj Agencije Kamilo Vrana prije godinu dana najavljivao velike projekte u nizu djelatnosti, od transporta do socijalne skrbi i urbane infrastrukture. Zasad se ostvaruje samo projekt Zračne luke Zagreb, vrijedan 1,5 milijarde kuna. Što je s projektima danas, Vrana odgovara: “Najava se temeljila na projektima u pripremi. U međuvremenu je odobrena izgradnja Novog putničkog terminala Zračne luke Zagreb, koji je u završnoj fazi natječaja, te projekti autobusnog kolodvora Zapadna Žabica u Rijeci i Doma za starije u Čabru. Investicijska vrijednost projekta Zračne luke veća je od ukupne vrijednosti svih najavljenih”, kaže Vrana tvrdeći da imaju tridesetak projekata koji ispunjavaju zakonske pretpostavke. Dosad je izgrađeno više od 30 objekata, a u tijeku je upis 145 zaprimljenih ugovora. Agencije mora odobriti projekte u fazi predlaganja, nacrta dokumentacije za nadmetanje te konačnog nacrta ugovora.

Modelom javno-privatnog partnerstva u Varaždinskoj županiji uloženo je 300 milijuna kuna i osigurano dodatnih 41 tisuću kvadrata u 32 školska objekta. Prva investicija bila je obnova Županijske palače 2006. godine što je, tvrdi varaždinski župan Predrag Štromar, prvi objekt ostvaren putem ovog modela u Hrvatskoj, dok je posljednji za županiju bila Prva gimnazija iz 2009. Kad se uvodio model JPP-a, varaždinski župan bio je Radimir Čačić. Kao prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Čačić ponovno poziva zainteresirane investitore jer je “Vlada JPP model prepoznala kao jedan od ključnih instrumenata za ubrzano investiranje u različitim sektorima i rasta investicija u ovoj godini za oko 7,4 posto ili za oko osam milijardi kuna”.

Čačić otkriva kako je čak postojala ideja da se slijedom tog modela objedini rad nekoliko ministarstava pa se danas ne bi trošilo oko 536 milijuna kuna na najam, ali se to nažalost nije ostvarilo. Međutim, u JPP se snažno kreće na državnoj i lokalnoj razini, obećaje Čačić. Investirat će se u stotine škola, ali veliki potencijali su i u drugim sektorima, posebice energetici.Iako je Agencija za javno privatno partnerstvo na razini države osnovana početkom 2009. godine, izgradnja autoceste Zagreb-Macelj i Istarskog ipsilona smatraju se prvim projektima JPP-a. Očekivanja od modela uvijek su bila velika kao i iznos planiranih investicije, a spominjalo se više milijardi eura ulaganja u ekologiju, energetiku, transport, autoceste, mostove te zračne luke. Tako je ravnatelj Agencije Kamilo Vrana prije godinu dana najavljivao velike projekte u nizu djelatnosti, od transporta do socijalne skrbi i urbane infrastrukture. Zasad se ostvaruje samo projekt Zračne luke Zagreb, vrijedan 1,5 milijarde kuna. Što je s projektima danas, Vrana odgovara: “Najava se temeljila na projektima u pripremi. U međuvremenu je odobrena izgradnja Novog putničkog terminala Zračne luke Zagreb, koji je u završnoj fazi natječaja, te projekti autobusnog kolodvora Zapadna Žabica u Rijeci i Doma za starije u Čabru. Investicijska vrijednost projekta Zračne luke veća je od ukupne vrijednosti svih najavljenih”, kaže Vrana tvrdeći da imaju tridesetak projekata koji ispunjavaju zakonske pretpostavke. Dosad je izgrađeno više od 30 objekata, a u tijeku je upis 145 zaprimljenih ugovora. Agencije mora odobriti projekte u fazi predlaganja, nacrta dokumentacije za nadmetanje te konačnog nacrta ugovora.

Usporedba

U Kanadi pet puta više
U Hrvatskoj je više od 30 objekata javne infrastrukture izgrađeno po modelu JPP-a u okviru desetak projekata: škole i zgrada županije u Varaždinskoj regiji, Autobusni kolodvor u Osijeku, Gimnazija u Koprivnici, dvorane u Varaždinu i Splitu itd. Za usporedbu, u Kanadi se provodi 160 projekata, najviše iz zdravstva i prijevoza.

Autor: Biserka Ranogajec
01. veljača 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

nije li to ona agencija za koju su mediji nedavno otkrili da par godina ama baš ništa ne rada, a primaju ogromne plaće?

pa nije valjda poslovni postao njihov reklamni letak? priča s aerodromom nije istinita, već iz medija se može lako doznati da natječaji tamo stoje na mrtvoj točki.

čak i više od toga, politika je nametnula igh kao projektanta, neki potencijalni ponuđači su već naglasili da je njihov projekt preskup i nefunkcionalan, i tko bi u takvoj situaciji dao čistu lovu? ako se ikad realizira pod hdz-sdp vlašću, to će biti muljaža stoljeća.

prvo bi trebala na vlast doći neka potpuno nova opcija, a onda cijelu priču osloboditi od tajnih politilčkih prljavština, tj. vratiti na početak.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close