Iako već neko vrijeme nastojimo realizirati što sofisticiranije projekte zgrada jave namjene (poslovne zgrade, hotele, bolnice…), uključujući u te projekte i visoke zahtjeve glede energetske učinkovitosti, i dok su strateške smjernice mnogih društava i korporacija s pravom okrenute održivom razvoju, smanjenju emisije CO2 i drugim sličnim inicijativama, postojeće zakonodavstvo samo na svojim marginama propisuje kako energiju koristiti i rasporediti troškove toplinske energije za grijanje u stambenim zgradama, pogotovo onim starijim. Već je odavno poznat podatak da se 40 posto svjetske energije troši upravo u stambenim zgradama, no mi kao društvo ne činimo dovoljno da na smanjenje utroška energije u zgradama utječemo izravno i odmah.
Okvirne smjernice struke
Naše bi ponašanje kao društva u cjelini moglo i trebalo biti drukčije. Praksa u zemljama Europske unije, ali i onima u našem okruženju pokazala je da zapravo malim pomakom u pravnim okvirima (u njima je propisana zakonska obveza upotrebe mjerila i razdjelnika toplinske energije) dovodi do velikog zamaha u uvođenju odgovarajućih tehničkih rješenja, a time i do zaokreta u ponašanju samih stanara i korisnika stambenog prostora. Struka bi trebala i društvu i nadležnim institucijama predložiti okvirne smjernice za program “Plati koliko si potrošio”. Taj se program odnosi se na račune za utrošenu toplinsku energiju, a njime postižemo višestruke efekte poput ušteda u potrošnji energiji od 20 do 35 posto, smanjenja emisije CO2 i povećanja zaposlenosti. Dodatni pozitivni efekti programa su korištenje sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (primjeri u praksi već postoje), a vjerojatno se mogu koristiti i pretpristupna sredstva EU. Pritom Fond daje dio sredstava, a građani ulažu vlastita sredstva, odnosno investiraju u vlastite stanove i budućnost. Time profitira društvo u cjelini jer i država bi prihodovala nešto uz ostale efekte i na ime PDV-a. Usto se postiže ušteda energije koja istodobno postaje raspoloživa proizvodnji i drugim segmentima društva, i to u najosjetljivijim trenucima – zimi. U današnje krizno doba posebno je važno da se na ovakvim projektima dodatno povećava zaposlenost. A najveća prednost projekta je što se može pokrenuti u manje od dva dana. Što je potrebno za tako velik efekt? Malo volje kako bi se saslušala struka iz realnog sektora, definiranje smjernica projekta odgovarajućim aktima i ne manje važno napisane upute kako da lokalna zajednica dobije sredstva iz Fonda i/ili još bolje kako da građani dođu izravno do sredstva. Nažalost do sada je za sve to bilo malo volje uz poneke izuzetke među lokalnim zajednicama (Rijeka, Vukovar, Virovitica). Svakako bi bilo dobro iskoristiti iskustva tih sredina i primijeniti ih u praksi. Jer pojam “ušteda energije” već neko vrijeme je vrlo aktualan i vrlo često korišten u javnosti. S obzirom na stanje u gospodarstvu te cijenu energenata, to je i razumljivo. U tom je smislu vrlo važno razviti svijest o racionalnoj i učinkovitoj potrošnji energije, i kod korisnika i u društvu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu