Dok europske banke najavljuju smanjivanje izloženosti regiji, i moguće prodaje podružnica, dolazak novih investitora zaintrigirao je bankarsko tržište. Süzer grupa, jedna od najvećih turskih kompanija koja posluje u građevinskom, turističkom, financijskom i energentskom biznisu kupnjom Banke Brod ušla je u Hrvatsku. O planovima i interesu turskih ulagača razgovaramo s predsjednikom Uprave Arsenom Kantarcijem.

Može li mala banka preživjeti na tržištu, posebno u svjetlu europske konkurencije?
Neću reći mala banka jer možete biti mali, ali ako imate dobru strategiju i tržišnu nišu te snažnog vlasnika iza sebe, veličina nije važna. Malim bankama u Hrvatskoj najveći je problem što nemaju jakoga većinskog vlasnika koji im može pružiti dovoljno kapitala, to će se pokazati kao velik problem prije kraja 2012. godine.

Znači, ne slažete se s tvrdnjom HNB-a i stručnjacima da banka minimalno mora imati aktivu od dvije milijarde kuna da bi samostalno preživjela?
Aktiva banaka od dvije milijarde kuna samo je razina, ali je najvažniji kapital, a ne veličina aktive.

S obzirom na potrebe europskih banaka za kapitalom i najave mogućih povlačenja iz regije, je li sada dobar tren za kupnju banaka?
Da naiđemo na dobru priliku i dobijemo dobru cijenu, zašto ne? Do nas su došle informacije, čak i od visokopozicioniranih ljudi, da su čuli kako sigurno kupujemo barem dvije banke. To nam je dobra reklama, ali zasad nije istina.

Biste li razmatrali kupnju banke?
Ove godine ne. Prvo ove godine želimo vidjeti kako stojimo, a sljedeće (ako naiđemo na dobru priliku) – zašto ne? To može biti strategija rasta. Ovdje smo došli na dugi rok, bit ćemo hrvatska banka, poštivati pravila i regulativu. Htio bih naglasiti da ovo nije turska banka u Hrvatskoj, već hrvatska banka s turskim kapitalom.

Oko Centar banke stvara se platforma u suradnji s Fondovima za gospodarsku suradnju. Biste li ušli u paket s drugim bankama za okrupnjavanje?
Ne vjerujem, mi preferiramo samostalno rasti.

Biste li kupili imovinu Credo banke u stečaju?
Rano je reći, sve ovisi o stečajnom postupku.

Što preferirate: organski rast ili onaj kroz akvizicije?
Organski, jer znate kako rastete i možete lako kontrolirati vlastiti razvoj.

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Zašto se Süzer grupa zainteresirala za malu banku u Hrvatskoj? Kako je došlo do suradnje?
Dok sam bio direktor regionalnog predstavništva UBAF-a u Hrvatskoj, kontaktirao me predstavnik Süzer grupe i rekao da su zainteresirani za kupnju banke u regiji. Na moje pitanje zašto, rekao je da su dobili brojne ponude s Bliskog istoka, središnje Azije, čak i Ukrajine i Rusije, no htjeli su ući na tržište demokratske zemlje, regulirane zemlje blizu Europske unije sa snažnom središnjom bankom. Prednost je bila i što u Hrvatskoj nema puno turskih investitora, osim hotela u Dubrovniku i marine u Šibeniku. Tražili su malu banku s potencijalom da raste s tržištem. Istražili smo tržište, izdvojili nekoliko potencijalnih kandidata i naposljetku se odlučili za Banku Brod.

Zašto baš najmanja banka?
Zato što je riječ o maloj regionalnoj banci s dobrom bazom klijenata, čistog portfelja, s profesionalnim vlasnicima. Iako je mreža poslovnica mala, samo devet podružnica. Smatrali smo da je bolje imati čistu banku koju ćemo graditi nego kupiti nešto u što ćemo na kraju uložiti deset puta više novca.

Koliko dugo ste pregovarali?
Dogovorili smo se vrlo brzo jer su bivši vlasnici Banke Brod vrlo pragmatični. Brzo smo se dogovorili; počeli smo razgovarati u veljači 2011., a HNB je odobrio transakciju krajem srpnja, dakle u pet mjeseci smo kupili banku, a toliko nekome treba za stan…

Koliko ste platili?
Akvizicija je vrijedila 9,5 milijuna eura. Početkom ožujka povećat ćemo kapital banke za 10 milijuna eura, nakon Glavne skupštine 27. veljače. Plan nam je u dvije godine povećati kapital za 25 milijuna eura.

Kakvi su vam planovi? Koliko veliku želite banku?
Do svibnja ćemo preseliti sjedište banke iz Slavonskog Broda u Zagreb, no Slavonija nam ostaje jedna od ključnih regija. Nije važno imati veliku banku: možete biti div i istodobno iznimno ranjivi. Naša strategija nije ući u prvih sedam najvećih banaka, već postati prepoznatljiv bankarski brend. Ako to napravimo u pet godina, smatrat ćemo to uspjehom. Naravno, usporedo s tim planiramo rast. Nakon dokapitalizacije, kapital će nam iznositi 125 milijuna kuna, a početkom 2013. trebao bi iznositi 200 milijuna kuna. S tim kapitalom možemo imati aktivu 1,5 milijarde kuna.

Planirate li razvoj mreže poslovnica?
Sada imamo mrežu od devet poslovnica, do kraja godine imat ćemo deset kada dovršimo zgradu u Zagrebu gdje će biti sjedište banke. Premještanje sjedišta u Zagreb, kao i provedba novoga korporativnog identiteta Kentbanke trebala bi biti završena u travnju.

Najavljivali ste planove širenja na regiju, koliko snažno?
Ekspanzija u regiju zasad je u idejnoj fazi. Za početak ćemo se fokusirati na tradicionalnu regiju Slavoniju sa Slavonskim Brodom kao sjedištem ili možda Osijekom. Druga regija bit će Zagreb, a treća obala gdje smo zasad prisutni samo u Istri.

Najavili ste širenje kao univerzalna banka. Sudeći prema problemima koji muče male banke, je li isplativo danas imati malu univerzalnu banku?
Bit ćemo univerzalna banka, ali uglavnom za građane, male i srednje tvrtke te obrtnike. Naša prednost je što smo mali, ali iza sebe imamo znanje o turskom tržištu od 85 milijuna stanovnika. Računamo na dosta turskih investitora iz područja turizma, medicinskog turizma, energetike…

Je li već u tijeku koji projekt?
Rano je reći, imamo ideja. Cilj nam nije omogućiti samo investicije, već i trgovinske odnose. Hrvatska ima puno potencijala i resursa u drvnoj industriji, Turska je velik kupac drvne sirovine. Imamo upita i o željeznim i čeličnim proizvodima iz Turske prema Hrvatskoj, neke ovdašnje tvrtke žele nabavu strojeva iz Turske, a u tim projektima mi bismo pružili financiranje. Bitno nam je da budemo prepoznatljivi; čim se preselimo u Zagreb, krenut ćemo s marketinškom kampanjom.

Imate li planove za BiH, Srbiju?
BiH vjerojatno, ali ne u ovom trenu. Najprije moramo konsolidirati (učvrstiti) svoju poziciju u Hrvatskoj za što će nam trebati dvije do tri godine.

Zašto u Hrvatskoj nema više turskih investitora?
Zato što oni ne poznaju Hrvatsku. Drugi razlog je što ulagači u pravilu slijede banke. Uzmite, primjerice, Rumunjsku: tamo je turska banka osnovana prije petnaestak godina, puno Turaka živi u Rumunjskoj, a došlo je puno tvrtki. Ista je situacija u BiH i Bugarskoj. U Hrvatskoj dosad nije bilo takve banke, sad smo mi tu i bit ćemo ulazna točka priljeva investicija.

Možete li procijeniti na koju vrijednost turskih investicija u Hrvatsku računate? Koje grane gospodarstva najviše interesiraju tamošnje ulagače?
Teško je procijeniti, posebno jer će 2012. biti iznimno teška godina, ne samo u Europi nego i u Turskoj. Interes postoji za turizam, posebno medicinski, jer je ta grana snažno razvijena u Turskoj.

Osim turizma?
Mislim da ulagači mogu iskoristiti izvrstan geostrateški položaj Hrvatske te prometnu mrežu. Hrvatska je na raskršću europskih pravaca uz dvije velike luke. Zašto ne iskoristiti priliku za izgradnju logističkih i distribucijskih centara? Ako se usto izgradi riječka željeznička pruga, Hrvatska može postati logističko, distributivno i prometno središte; možda ne baš kao Dubai, ali ne daleko.

Problem male banke

Vratimo se na problem malih banaka; Banka Brod jedna je od onih koje je pogodila likvidacija Credo banke, koliko ste novca izgubili?
Banka Brod aktivna je kao najlikvidnija banka u Hrvatskoj u međubankarskim plasmanima. U skladu s tim aktivnostima, jedan od plasmana bio je i u Credo banku.

Što činite za povratak blokiranih depozita?
Stečajni postupak Credo banke je u tijeku te čekamo rezultate stečajnog postupka.

Jeste li i vi poput drugih banaka imali problema s odljevima depozita nakon što je Credo banka ostala bez dozvole za rad?
Ne, nismo imali tih problema. Bili smo iznimno likvidni i svi odljevi depozita bili su manji nego novi priljevi. Možda je bilo dan-dva pojačane nesigurnosti, ali većih odljeva nije bilo.

Planira li Süzer grupa dolazak u Hrvatsku? Osim banke?
Sigurno je da se ovdje nismo došli zaustaviti na maloj banci. Prioritet nam je konsolidirati banku 2012., a onda ćemo vidjeti kakva će biti opća situacija. Sada radimo na uspostavljanju predstavništva Süzera u Zagrebu, što će nam biti prilika za potragu za novim investicijama.