Siobhan Dowling, autor koji piše za GlobalPost, zamijetio je u svojoj novoj kolumni zanimljivu stvar – Njemačka ne želi financirati spašavanje europskih banaka, ali se zato intenzivno bavi spašavanjem svojih.

“Njemačka vlada možda ne želi dati novac za širenje europskog fonda spasa (ESFS). No, za njezine banke dostupna je itekakva količina novca”, piše Dowling, dodajući kako je to dojam koji je stekao nakon što je parlament u četvrtak izglasao oživljavanje domaćeg fonda za spašavanje banaka, koji će poslužiti kao osiguranje da njemačke financijske institucije iz krize izađu neokrznute.

Njemačka vlada inzistira na mišljenju da su njezine banke u dobrom stanju ali je za svaki slučaj reaktivirala svoj vlastiti fond za financijsku stabilnost SoFFin, kojemu će na raspolaganju biti 480 milijardi eura do kraja ove godine. Ministar financija Wolfgang Schaeuble i dalje tvrdi da velike njemačke banke neće imati potrebu koristiti državnu pomoć kako bi odgovorila na zahtjeve tržišta. Objasnio je da su fond oživili iz “preventivnih” razloga te da on “vjerojatno nikada neće biti korišten” te da, sukladno tome, neće koštati porezne obveznike. U fondu će 400 milijardi eura biti izdvojeno za jamstva, a preostalih 80 milijardi za dokapitalizaciju.

Protivljenje oporbe

Njemačka opozicija – Socijaldemokratska partija Njemačke (Sozialdemokratische Partei Deutschlands – SPD), Stranka zelenih i Lijeva stranka, glasale su protiv revitalizacije fonda, argumentirajući kako financijski sektor nije dovoljno pridonio rješavanju krize, dodajući kako ga vladajuća koalicija nije uspjela prisiliti na to. Prva inkarnacija SoFFin-a stvorena je 2008. godine nakon kolapsa Lehman Brothersa, a fond je zatvoren 2010. godine. SoFFin II financijskom regulatoru BaFinu dat će na moći, pa i sposobnosti da brže reagira. Bankama će biti omogućeno da odbace bilo kakav oblik rizične imovine – uključujući i obveznice iz zemalja eurozone pogođenih krizom. Omogućit će im to takozvana institucija “loše banke”, zahvaljujući kojoj će moći čistiti svoje bilance. Ovaj potez iz Berlina dolazi nakon što su se njemačke banke našle pod ogromnim pritiskom. Europske banke moraju do 30. lipnja osigurati obvezne rezerve u visini od devet posto kapitala.

Dowling piše da Njemačka možda jest najsnažnija ekonomija u Europi, ali da se njezine banke čine ranjivima. Podsjeća da je europska agencija za banke EBA procijenila da šest velikih njemačkih banaka moraju iznjedriti još 13,1 milijardu eura kako bi odgovorile na sve nategnutije zahtjeve tržišta.

Problemi s Commerzbankom

Sve te banke do sada su se izjasnile kako to mogu učiniti bez državne pomoći. EBA međutim smatra da samo Commerzbanku, drugoj najvećoj njemačkoj banci nakon Deutsche Banka, nedostaje 5,3 milijarde eura kapitala, a već neko vrijeme se spekulira da će banku trebati spašavati. Šef Commerzbanka Martin Blessing unatoč tome inzistira da banka može uspjeti sama. Riječ je o banci koja je spašena od kolapsa tijekom financijske krize, nakon što je bila prisiljena tražiti od vlade 18 milijardi eura.

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

Norbert Barthle, inače stranački kolega njemačke kancelarke Angele Merkel, izjavio je da je “hitni instrument” (reaktiviranje fonda spasa) stvoren kako bi se njemačko financijsko tržište i ekonomija zaštitili od dužničke krize. Poručio je kako će ta mjera zaštititi porezne obveznike od “većeg opterećenja”. Lider Stranke zelenih Juergen Tritten kritizirao je mjeru kazavši kako se čini da njemačka vlada ima dovoljno novca za njemačke banke, “ali za spas zajedničke valute nisu toliko darežljivi”.

(pd)