Puno priče, malo akcije. Ocjena je to Bečke inicijative 2.0 kad je riječ o potezima za potporu stabilnosti bankarskih sustava u jugoistočnoj Europi, uključujući i Hrvatsku. Usporedno s tradicionalnom siječanjskom konferencijom Euromoney, koja je okupila europske financijaše i centralne bankare, u Beču su se radili prvi nacrti nove verzije Inicijative.

U načelu, zaključak je da bi zapadne banke trebale odvagnuti kako njihovi planovi prikupljanja kapitala utječu na regionalne podružnice te da bi se naglasak trebao staviti na jače prikupljanje lokalnih depozita i koordinaciju regulatora. Međunarodne financijske institucije svemu bi trebale pružiti potporu, no razgovori nisu došli ni blizu konkretnih iznosa.Za razliku od siječnja 2009.. kada su spriječeni povlačenje zapadnih banaka i kolaps bankarskih sustava u regiji injekcijom od 24,5 milijardi eura, 2011. reakcija je opasno mlaka. Zabrinjava to što je regija danas u težoj situaciji nego 2009. jer je neizvjesno hoće li matične europske banke uspjeti prikupiti milijarde eura da bi do kraja lipnja kapitalnu adekvatnost povećale na 9 posto, o čemu ovisi sudbina regije. Nakon što su obveze iz prve Bečke inicijative za banke istekle u travnju prošle godine, a europska kriza eruptirala, dio europskih banaka najavio je smanjivanje izloženosti prema regiji. I dok je pospremanje u vlastitom dvorištu razumljivo, za regiju ovisnu o inozemnom kapitalu povlačenje bi značilo pad kreditiranja i BDP-a. Gdje smo tu mi? Na žalost, Hrvatska je u težoj situaciji nego većina zemalja u okruženju zbog visoke ovisnosti o inozemnom novcu. Uz Rumunjsku, Srbiju, Bugarsku i Mađarsku, u nezavidnom smo položaju priguše li banke kreditne linije jer je omjer lokalne štednje i kredita malen, pa ostajemo “na suhom”. Može tješiti to što su Unicredit i Raiffeisen poručili da ne napuštaju regiju. No, hoće li i druge banke imati isti stav produbi li se kriza ako u ožujku Grčka proglasi bankrot?