Projekt hidroelektrana na Savi Slovenci su počeli ovoga tjedna operacionalizirati kada su se u Ljubljani susreli predstavnici vlade s načelnicima “savskih” općina.

Na udaru valova
Sa slovenske strane projekt obuhvaća gradnju ukupno sedam elektrana u vrijednosti 1,7 milijardi eura, a u ovoj se fazi krenulo s izradom dokumentacije za njih tri. Procjenjuje se da će projekt elektrana Suhadol, Trbovlje i Renke biti na razini 400 milijuna eura. Iako stručnjaci kažu da ovaj slovenski projekt ne može nanijeti neke štete Hrvatskoj, koja je nizvodno, već čak naprotiv, pomoći u regulaciji Save, i naša zemlja je uvelike zainteresirana za hidropotencijale ove rijeke. Da se o tome razmišlja već gotovo pola stoljeća, potvrđuje i Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta “Hrvoje Požar” iz Zagreba. “Projekt elektrana na Savi star je više od 40 godina. S obzirom na kompleksnost projekta i činjenicu da obuhvaća veliko područje grada Zagreba, korektnije je to nazvati projektom uređenja i korištenja rijeke Save. Vjerujem da su se stvorile pretpostavke i da postoji dovoljno odlučnosti da se ide u projekt”, kaže Granić. Prema konceptu koji je izradio ovaj Institut prije tri godine, predlaže se da to bude zajednički projekt Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Hrvatskih voda, HEP-a i možda nekoga dodatnog investitora, te da se realizira u najkraćem mogućem tehnološkom roku, oko 6-7 godina, pojašnjava Goran Granić.

Spriječiti poplave
Kako prenosi slovenski dnevnik Delo, tamošnje općine koje se nalaze uz tok Save moraju do 10. veljače Ministarstvu za okoliš predati svoje smjernice za gradnju hidroelektrana. Zbog toga je u utorak u Ljubljani okupljeno 40-ak predstavnika litijske, zagorske, trboveljske, hrastniške i laške općine koji su upoznati sa srednjoročnim planovima Slovenske elektroprivrede. Osim veće sigurnosti za stanovništvo uz Savu glede poplava, ova će investicija pridonijeti i razvoju tih lokalnih zajednica kao i regija u kojima se nalaze. Nagađa se da bi radovi na prvoj eleketrani, onoj u Suhadolu, iako planirani za ovu godinu, mogli započeti u ljeto 2013. ili 2014. godine. Slovenske hidroelektrane utječu već sada, a utjecat će još i više na vodni režim i mogu dovesti do većih kolebanja vodostaja, daljnjeg povećanja maksimalnih protoka vodnih valova, smanjenja donosa šljunka s uzvodnih dijelova slijeva, a time i do daljnje degradacije savskoga korita, upozoravaju hrvatski stručnjaci.

Gradnja u Hrvatskoj

Složen i dugotrajan projekt
Projekt HE na Savi bit će složen i dugotrajan, a u njegovoj realizaciji morat će se uvažiti niz zahtjeva, između ostalog i zaštita voda. Procjenjuje se da bi gradnja hidroelektrana trebala trajati između 15 i 17 godina, jer postoji niz problema i riječ je o projektu koji će se raditi u fazama. Treba riješiti imovinsko-pravne odnose na oko 22.000 čestica. Stručnjaci upozoravaju da će se dobar dio imovinsko-pravnih zavrzlama morati rješavati brzo i silom, odnosno sudski, da bi se zadržao ritam koji su nametnuli Slovenci.