Hrvatska je od 2000. do 2010. proizvodnju mlijeka povećala sa 506.000 tona na 624.000, no rekord je oborila 2009. ostvarivši 675.000 tona. Proizvodnja iz 2011. zaostaje za spomenutim rekordom, otkupljeno je 626.000 tona, no optimizam ipak unosi skroman rast. U proteklih desetak godina u proizvodnju mlijeka investirano je više od 1,5 milijardi kuna i u tom je sektoru u odnosu na ostatak nacionalnog agrara najočitiji pomak.

S obzirom na godišnju potrošnju, domaćem tržištu i dalje nedostaje između 130 i 140.000 tona mlijeka. Unatoč visokim ulaganjima sektor je opterećen mnogim problemima zbog kojih farmeri gube interes i napuštaju proizvodnju. Na kraju 2007. proizvodnjom mlijeka bavilo se 27.566 gospodarstava, a na kraju 2011. samo 14.361. Skupi troškovi proizvodnje uzrok su latentnog sukoba među kooperantima i mljekarama; neslaganje oko otkupne cijene mlijeka upravo je ponovno eksplodiralo. Mljekare ističu da je neodrživ skok cijene sa 2,29 na 2,69 kuna, tvrde da je nužna korekcija. Farmeri okupljeni u Savez udruga proizvođača mlijeka uzvraćaju da proizvodnja kilograma mlijeka danas stoji čak 4,09 kuna i traže izmjenu cjenika. Savez traži da zbog udara nelikvidnosti mljekare konačno poštuju rokove plaćanja od maksimalno 60 dana. Marjan Vučak, predsjednik Uprave Meggle Hrvatska, upozorava da 2012. donosi drastične promjene mljekarskom sektoru i zaoštrava probleme koji traju već dvije godine. Naime, obvezama prema EU farmeri potpore više neće dobivati mjesečno, već jedanput godišnje, što će dodatno otežati nelikvidnost. “Ne ojačamo li konkurentnost, sektor će se nakon ulaska Hrvatske u EU tek suočiti s krizom pritisnut ponudom proizvođača iz Austrije, Mađarske, i Slovenije”, ocjenjuje Vučak i navodi da će najprije na udaru biti trajno mlijeko i polutvrdi sirevi, dva najvažnija proizvoda koja drže 50 posto ukupne proizvodnje hrvatskog mljekarstva. Ulazak Hrvatske u EU za mljekarski sektor istodobno je i izazov i opasnost, smatra Alen Fontana, glavni direktor Dukata. Otvara nam se veliko tržište, no istodobno će i u Hrvatsku dolaziti proizvodi iz Unije, i to bez carine.

Sirovina je u Hrvatskoj već pet godina skuplja nego u EU, što utječe na nekonkurentnost, što će posebno biti evidentno kod izvoza u zemlje Cefte u kojima prestaju vrijediti bilateralni sporazumi o slobodnoj trgovini s najaktivnijim tržištima. “Konkurentnost i proizvođača i prerađivača mlijeka bit će presudna za održivost domaćeg mljekarstva u okvirima Europske unije”, opominje Fontana. Elvira Sterle, predsjednica udruge Mliko u kojoj su veliki proizvođači, smatra da mljekare visinu tvorničkih premija trebaju selektivnije razmatrati da se ne dogodi daljnje gašenje proizvodnje i kod proizvođača kojima je to glavna djelatnost. “Radi neselektivnoga tvorničkog premiranja vrlo je izgledno da će kada država obustavi plaćanje poticaja za proizvodnju mlijeka mnogi proizvođači odustati od daljnje proizvodnje. Zbog takve politike mljekara odustat bi mogli čak i oni koji su znatno ulagali u proizvodnju”, upozorava Sterle i podsjeća da devedesetih nije bilo simbioze između proizvođača i prerađivača danas ne bismo imali nijednu ozbiljnu mljekaru, neovisno o tome tko joj je vlasnik.

U sektoru mljekarstva zaoštrit će se naši problemi koji traju dvije godine
Marjan Vučak Meggle

Kada država obustavi poticaje za mlijeko, mnogi će odustati od proizvodnje
Elvira Sterle, Udruga Mliko

Sirovina je u nas već 5 godina skuplja nego u EU, što ruši konkurentnost
Alen Fontana, Dukat