Tankerska plovidba, najveća hrvatska brodarska tvrtka iz Zadra, prvi je put u novu poslovnu godinu ušla opterećena gubicima iz prethodnih 12 mjeseci. Najuspješniju tvrtku u Zadarskoj županiji, koja zapošljava 110 djelatnika u pratećim službama na kopnu i oko 1000 pomoraca na ugovor te posjeduje 20 brodova i pokriva gotovo 50 posto ukupne hrvatske tonaže, za dva tjedna očekuje još jedna promjena. Prvoga veljače, nakon dva mandata, Tankersku će napustiti predsjednik Uprave, kapetan Ive Mustać, koji ima 1844 dionice te tvrtke. Čovjek pod čijim se kormilom taj brodar vinuo u vrh brodarskog biznisa ide u mirovinu.“Da, odlazim za dva tjedna, istječe mi drugi mandat predsjednika Uprave i ne namjeravam nastaviti dalje. Konačno, mislim da je došlo vrijeme da kormilo prepustitim mlađim snagama koje će sigurno moći i znati i dalje uspješno ploviti. Moj odlazak nema veze s lošijim rezultatima poslovanja, niti odlazim kako bi se napravilo mjesto za nekoga drugog, kao što se spekuliralo u medijima. Naslijedit će me mlađi kadar odgojen u Tankerskoj plovidbi, bit će izabrana tri nova člana Uprave i nema razloga ni za kakva drukčija nagađanja. Bude li potrebe, voljan sam novoj Upravi pomoći savjetom, ali ništa više od toga. Odlazim miran jer ostavljam tvrtku na dobrim, stabilnim osnovama.”

Odlazite u jeku recesije i krize na pomorskom tržištu, tvrtku kojoj ste na čelu ostavljate s ne baš dobrim financijskim rezultatima.
U vrijeme visoke konjunkture na globalnom pomorskom tržištu, koja je trajala neočekivano dugo, od 2003. do 2009. godine, mnogi su brodari ulagali u obnovu i proširenje flote, punile su se rezerve, zbog čega se na tržištu pojavio višak nove flote. U posljednjem kvartalu 2009. počela je nagla i duboka recesija tako da već tri godine radimo u otežanim uvjetima. Vozarine ne pokrivaju ni trećinu dnevnih troškova po brodu, što se, naravno, pokazuje kao gubitak u poslovanju. Dakle, jednostavno rečeno, nedovoljan rast globalne proizvodnje nije u stanju konzumirati velik višak flote, pa imamo pritisak na vozarine, što ih još uvijek drži na niskoj razini. Iako na lošem tržištu, mi smo 2009. i 2010. godinu završili s izvrsnim poslovnim rezultatom, što je posljedica dobre iskoristivosti brodova, odnosno na vrijeme smo s većim dijelom flote zaključili dugoročni najam i tako osigurali konstantan i dobar priljev. Nakon isteka tih ugovora, u 2011. godini dijelili smo sudbinu ostalih brodara koja, na žalost, nije dobra, tako da smo u trećem kvartalu zabilježili gubitak oko 21 milijun dolara, a za kraj godine još nemamo točan podatak, ali gubitka će sigurno biti.

Očekujete li ikakav pozitivan pomak u ovoj godini jer se neka svjetska gospodarstva ipak oporavljaju?
Iako se 2012. sve češće spominje kao godina okončanja globalne recesije, mi, na žalost, to još ne osjećamo, niti to možemo potvrditi, a i relevantne kuće koje prate brodarsko tržište nisu suglasne da će tržište krenuti u pozitivnu smjeru. Štoviše, prevladava mišljenje da će se recesija nastaviti, do nas dolaze najave i o dvostruko većoj krizi koja uključuje ovu i 2013. godinu. Doduše, posljednjih nekoliko dana na tržištu je primijećen blag pozitivan pomak, no ne usuđujemo se tvrditi da je to kraj krize, prije nam se čini da je to reakcija na trenutačne političke prilike u svijetu i da je ovaj mali pomak prolaznog karaktera.

Osam godina vodite jednu od najuspješnijih brodarskih kompanija. Na temelju tog iskustva, kakva su vaša predviđanja o oporavku pomorskog tržišta?
Oporavak i normalizacija globalnoga brodarskog tržišta dogodit će se onda kada se ostvari ravnoteža svjetske tonaže i potreba za prijevozom tereta, što podrazumijeva rast globalne proizvodnje i povlačenje viška brodske tonaže. To sigurno nije lak posao, ali je zato sigurno da bez takva rješenja nema normalizacije tržišta i vozarina, koje će barem pokrivati troškove poslovanja, a da o nekoj dobiti i ne govorimo.

Kako onda preživjeti u ovako otežanim uvjetima poslovanja?
Kao i mnogi brodari, napravili smo plan poslovanja u uvjetima krize i donijeli korektivne mjere za sve aktivnosti koje utječu na poslovanje tvrtke. Maksimalno smo racionalizirali poslovanje da bismo mogli kvalitetno i sigurno operirati flotom uz najmanji mogući trošak.

Što ste konkretno učinili?
U spašavanju flote mnogi brodari poduzimaju razne mjere: flota ili dio flote stavlja se u raspremu (povlači se iz eksploatacije), reprogramiraju se obveze, rasprodaje se flota, režu troškovi, što uključuje i plaće, i uopće nastoji se riješiti svih opterećenja i osigurati racionalno, efikasno i sigurno poslovanje. Na žalost, i pored takvih mjera, mnogi brodari nisu izdržali i jednostavno su nestali sa scene. Mi smo u zadnji čas uspjeli reprogramirati naše obveze jer banke više nerado prihvaćaju izmjene ugovora. Stvorili smo uvjete za prodaju četiri starijih, neopterećenih tankera. Dosad smo prodali brod “Sali”, a sljedeći na redu je “Dalmacija”, koji planiramo prodati u prvom kvartalu ove godine. Ostali brodovi zasad nisu na tržištu, a hoće li biti i kada, odlučit ćemo naknadno.

Koliko su stezanje remena osjetili pomorci Tankerske, koja je poznata kao kompanija sa solidnim i sigurnim primanjima?
Neke smo troškove srezali a da pritom nismo dirali u materijalni status djelatnika jer je to uvijek najosjetljivije područje. I po primanjima, i po zajamčenim pravima, i po opremljenim brodovima naši su pomorci u svjetskome vrhu. I to u posljednjih nekoliko godina. Prije toga naši su pomorci zarađivali i dvostruko manje nego u vodećim brodarskim kompanijama. Zbog toga su neki odlazili, ali sada se žele vratiti jer su mnoge tvrtke najprije rezale plaće.

Vas su svojedobno prozivali zbog iznimno visoke plaće, netransparentna vođenja tvrtke, sklapanja štetnih ugovora…
Mediji su se puno puta bavili mojom plaćom na osnovi informacija rekla-kazala, a ne na temelju poslovnih rezultata. Isto vrijedi i za način vođenja tvrtke. Za sve postoje papiri i dokumentacija, sve je registrirano. Ponavljam, nakon 48 godina u Tankerskoj plovidbi odlazim miran i čista obraza.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Za dvije godine u floti ćete imati dva nova broda?
Dva tankera grade se u Južnoj Koreji i s tim brodovima nakon krize mogli bismo dočekati oporavak tržišta. Imat ćemo mladu, modernu i suvremenu flotu, što bi trebao biti dobar temelj za daljnji razvoj. Ta dva broda već su trebala biti isporučena, dio smo i platili avansom, no, s obzirom na loše stanje na tržištu, odlučili smo prolongirati isporuku, a tako i obveze koje trebamo platiti.

Prošle godine zatvorili ste “papirnatu” konstrukciju projekta Ninsko blato, s kojim Tankerska plovidba ponovno ulazi u turistički sektor?
Zbog dobre zarade i akumulacije kapitala željeli smo, osim investiranja u core business, ulagati i izvan naše osnovne djelatnosti. Kako je projekt Ninsko blato star gotovo 50 godina i kako je Tankerska već imala iskustva u turističkom sektoru, odlučili smo se za zdravstveno-rekreacijski centar koji bi radio cijele godine, otvorio najmanje 300 radnih mjesta i zaokružio turističku ponudu Zadarske županije. Na žalost, u planovima nas je omela kriza i projekt je neko vrijeme bio na čekanju, ali to smo iskoristili za potpuno definiranje projekta. Imamo lokacijsku dozvolu i sve što je potrebno, a dobivanje građevinske samo je pitanje dana. U prvoj fazi projekta Ninsko blato pokraj nove ceste Nin – Vir na 11,6 hektara gradio bi se hotel s četiri zvjezdice i 600 kreveta, a pokraj njega dva apartmanska naselja s još 400 kreveta. U ostalim dijelovima predviđena je gradnja apartmanskog naselja. Dnevna popunjenost trebala bi biti do 2000 gostiju. U susjednim Sabunikama u sklopu projekta trebali bi se graditi sportski sadržaji s višenamjenskom dvoranom i tri-četiri nogometna igrališta.

Lenac dobar potez

Kakvi su planovi Tankerske plovidbe za remontno brodogradilište Viktor Lenac, u čije ste suvlasništvo ušli 2007. godine?
Ulazak u suvlasništvo remontnoga brodogradilišta Viktor Lenac, koji je godinama bio u stečaju, bio je dobar poslovni potez. Danas smo većinski vlasnici, Viktor Lenac dobro radi i bez pretjerivanja mogu reći da je u samome vrhu europskih remontnih brodogradilišta. Uredno radi, ispunjava sve financijske obveze, ostvaruje dobit i naša je intencija da Tankerska jednog dana postane 100-postotni vlasnik Lenca.

Turistički biznis

Koliko je vrijedan projekt Ninsko blato i kako ste ga planirali financirati?
Iskristalizirala se i cijena, s početnih 48 milijuna eura popela se na 60 milijuna. Sada smo u fazi pripreme dokumentacije za korištenje nepovratnih sredstava iz pristupnih fondova Europske unije i pronalaženja zainteresiranih partnera koji bi s nama išli u gradnju projekta. Već iz Austrije dobivamo ponude na neviđeno za cjelogodišnju rezervaciju prostora. Vjerujemo da će gradnja početi 2013. godine.