Udruga naftnih kompanija koje posluju u Srbiji zatražila je od srpskog ministarstva trgovine odgađanje primjene pravilnika, prema kojemu se prodajom naftnih derivata mogu baviti samo tvrtke koje imaju skladišni prostor veći od 5000 kubičnih metara. Saša Mileusnić, član upravnog odbora spomenute udruge koja okuplja kompanije OMV, Mol, Ina, Eko, Transnaft i Petrobart, tvrdi da će primjena pravilnika dovesti do nestašice i poskupljenja goriva jer nijedna tvrtka, osim NIS-a, nema spremišta propisana novim pravilnikom.

Mileusnić smatra da nije logično da svaki uvoznik mora posjedovati vlastito skladište te smatra da jedno spremište može koristiti više tvrtki. Zahtjevu za odgađanje primjene pravilnika pridružilo se i Udruženje vlasnika privatnih benzinskih crpki. Ministarstvo je uvoznike obavijestilo četiri mjeseca prije usvajanja pravilnika. To se u kompanijama smatra prekratkim rokom, a negoduju i zbog velikih troškova jer je za gradnju skladišta potrebno najmanje 600.000 eura, dok se na potrebne građevinske dozvole čeka do godinu dana. Stoga prevladava uvjerenje da se spomenutim pravilnikom favorizira NIS. Ta je kompanija lanjskom liberalizacijom uvoza naftnih derivata izgubila monopol pa se pravilnikom zaobilazno pokušava dovesti u povlašten položaj na tržištu. NIS je u zajedničkom vlasništvu ruske kompanije Gazpromnjeft, koja ima 51 posto vlasništva, Srbija ima tridesetak posto, a preostalim dijelom raspolažu građani koji su dobili besplatne dionice u vrijednosti 20 eura. Dio tih dionica dosad su otkupili razni investitori, među kojima i Zagrebačka banka.

Miodrag Kostić otkupljene je dionice već prodao na burzi. Pritom je zaradio više milijuna eura jer je vrijednost NIS-ovih dionica porasla 27 posto zahvaljujući uspješnom poslovanju kompanije koja je lani ostvarila 130 milijuna eura dobiti. U srpskom ministarstvu trgovine negiraju da se pravilnikom o obveznom posjedovanju spremnika za gorivo propisane veličine favorizira NIS. Novi propis, kažu, ima za cilj poboljšati kvalitetu goriva na benzinskim crpkama i spriječiti rasprostranjen šverc. Dosadašnja je praksa dopuštala kompanijama i pojedinačnim trgovcima koji imaju jednu ili više benzinskih crpki da uvezeno gorivo odmah s carine dopremaju do benzinskih crpki. Pravilnikom će se smanjiti i velik broj uvoznika naftnih derivata. Mađarska ima pet registriranih uvoznika, dok je u Srbiji dozvolu za uvoz, koju izdaje Agencija za energetiku, dobilo čak 218 uvoznika. Tako je teško kontrolirati kvalitetu uvezenoga goriva na crpkama, a još manje sprečavati šverc. Daleko je jednostavnije i učinkovitije kvalitetu uvezenih derivata provjeriti u skladištima, kažu u ministarstvu.

Proračun

Na švercu cisterne benzina država je gubila čak 12.500 eura
Nova pravila na tržištu naftnih derivata, kažu u ministarstvu trgovine, pozitivno će utjecati na punjenje državnoga proračuna. Uvoznici su dosad mogli bez rizika izbjagavati uplate u proračun na ime trošarine i druge obvezne doprinose prema državnoj blagajni. Pri švercu cisterne benzina od 25.000 litara proračun je bio zakinut za 12.500 eura, a kod cisterne s dizelskim gorivom za 9000 eura.