Dok smišljate što ćete pokloniti za blagdane, vrijeme je da razmislite o neobičnosti zvanoj darovni kupon. Prema podacima Državnog saveza za maloprodaju, četiri od pet potrošača u Americi ove su blagdanske sezone kupili darove kupone. Potrošnja na kupone porasla je u odnosu na 2010. za 10 posto, na 27,8 milijardi dolara.

Kuponi darovatelja rješavaju muke odabira pravog dara, a nisu toliko neosobni kao kad darujete novac. No za razliku od gotovine, ne mogu se iskoristiti bilo gdje, a upravo ih je zato lakše izgubiti ili zametnuti u ladici za čarape. Prema navodima u The Wall Street Journalu, Brian Riley iz tvrtke TowerGroup, koja se bavi financijskim savjetovanjem, procjenjuje da je od 2005. godine do danas vrijednost izgubljenih i neiskorištenih kupona dosegnula 41 milijardu dolara. Best Buy je 2011. godine prijavio 53 milijuna dolara dohotka od darovnih kupona koje korisnici vjerojatno neće iskoristiti. U New Yorku i nekim drugim državama tvrtke su dužne takvu neočekivanu dobit prijaviti na račun netraženih sredstava radi povrata vlasnicima, no sredstva većinom završe u državnoj blagajni. Od obrednog darivanja na sjeverozapadu Tihog oceana do Kule u Melaneziji uzajamno darivanje u tradicionalnim društvima osnažuje društvene veze. Prije 100 godina antropolog Bronislaw Malinowski zabilježio je da poljoprivrednici ribarima na otočju Trobriand daruju ogromne količine batata i drugih gomoljika, a ribari njima obilne količine ribe. Većina je darova propala i zgnjilila, no taj je čin djelovao kao društveno ljepilo. Istraživanjem koje je proveo ekonomist Joel Waldfogel, koji danas radi na Sveučilištu Minnesoti, pokazalo se da sveučilišni studenti procjenjuju vrijednost dara kao 15 posto manju po potrošenom dolaru u odnosu prema nečemu što su sami kupili.