BEOGRAD – Nekada je Geneks, koji je sada objavio prodaju osam nekretnina u Hrvatskoj, kao najveća reeksportno poduzeće, sve do 1991. godine, predstavljao giganta preko kojega se obavljalo 10 posto sveukupne vanjske trgovine tadašnje države. Imao je 60 predstavništava u inozemstvu, poslovao s oko 900 partnera u zemlji i 1500 u svijetu, te više od 10 tisuća agenata u turoperatorimskim poslovima koji su dovodili blizu milijun turista u zemlju, imao vlastite hotele, brodove, zrakoplove. Zapošljavao je pet tisuća ljudi.

Prvi slom
Raspadom države Geneks doživljava slom pa je u jednom trenutku u njemu radilo svega petero radnika. Povratkom Miodraga Savićevića, kojega se smatra najvećim srbijanskim menadžerom, Geneks se oporavio, tako da sada raspolaže s nepokretnom imovinom vrijednom oko 150 milijuna eura. U njegovu sastavu nalazi se hotel Beograd sa 415 soba, kojemu je lodonska tvrtka nedavno oduzela licenciju za korištenje imena intercontinental, zatim 22 žičare na Kopaniku, najvećem zimskom turističkom centru u kojemu ima kompleks apartmana. U njegovu novobeogradskom kompleksu apartmana sa 60 stanova i 34 poslovnih jedinica smješteno je više veleposlanstava i predstavništava inozemnih kompanija. U tijeku pripreme za privatizaciju vlasti su koncem 2005. godine odlučile smijeniti Savićevića i umjesto njega na rukovodeća mjesta postavile kadrove stranke SPO Vuka Draškovića. Bila je to nagrada koalicijskom partneru za izglasavanje proračuna za 2006. godinu i više zakona kojima je omogućena privatizacija Naftne industrije. Dok se nalazio na čelu Geneksa, Savićević je planirao gradnju poslovnog tornja sa 40 katova, s poslovnim prostorom od 30 tisuća četvornih metara. Taj potez koalicijske vlasti nazvan je u javnosti drugo ubijanje Geneksa. Njegova sudbina ponovo je postala neizvjesna. Gubitkom licencije hotelu Beograd, procijenjenom na 12 milijuna eura, smanjena je vrijednost i to u trenutku kada je od ERBD dobio povoljan kredit od 20 milijuna eura za obnovu. Tijekom održavanja godišnje skupštine ERBD i europskog prvenstva u košarci hotel je ostvario rekordne prihode koji su prelazili 10 milijuna eura. Sada se vode dva sudska spora. U jednom sadašnje rukovodstvo hotela tuži svoje prethodnike da su kupili licencu intercontinental na štetu hotela, dok je druga strana odgovorila protutužbom kako je gubitkom licencije hotelu smanjena vrijednost, a postalo je upitno hoće li moći računati na zajam ERBD koji je dan kada je hotel imao međunarodnu reputaciju.

Žrtva privatizacije
Tako je Geneks postao žrtvom privatizacijskog procesa pa je njegova sudbina neizvjesna jer mu je cijena, pretvorbom u stranačku tvrtku, opala. Bitka za privatizacijski kolač ponovno je Geneks dovela na rub siromaštva. I dok tvrtka preživljava teške trenutke, njegovi nekadašnji kadrovi među vodećim su srbijanskim tajkunima. Najveći je svakako Miroslav Mišković, vlasnik holdinga Delta M, najveće privatne kompanije u Srbiji, koja je svoje poslovne krake pustila u gotovo sve profitabilne djelatnosti, od trgovine, osiguravajućih poslova do kupnje plodne vojvođanske zemlje. Prodajom banke Intesi Mišković je stekao kapital za širenje biznisa u drugim djelatnostima, ali trgovina je najprivlačnija. U vrhu srbijanskih biznismena nalazi se i Zoran Drakulić, koji kao vlasnik livnica u Sevojnu i Boru uvjerljivo drži prvo mjesto u poslovima s bakrom, a jedan je od kandidata za vlasnika rudarsko-topioničarskog bazena Bor za kojega je najavljena privatizacija. U Geneksu se jedno vrijeme na čelu nalazio Radoman Božović, prvi predsjednik Vlade Srbije poslije raspada SFRJ, a u njegovu kabinetu Mišković je bio visoko pozicioniran.