Na starom bazaru ovog drevnog grada, kojega odlikuje dugovječna bliska veza sa Sirijom, umjesto čavrljanja Sirijaca na arapskom sada vlada tišina. Nema ni traga ni glasa 40.000 Sirijaca koji su svakoga mjeseca dolazili u blještavi trgovački centar Sanko Park, mnogi od njih iz najvećeg sirijskog grada Aleppa, koji je odatle udaljen samo stotinjak kilometara. “Nedostaju nam Sirijci”, kaže Ercan Nacaroglu.

Gleda svoju praznu draguljarnicu i dodaje: “Nadamo se da će uskoro doći kraj krizi jer ona ubija lokalno gospodarstvo.”Prije samo godinu dana, Turska i Sirija bile su bliske saveznice, a Turska je pokušavala prerasti u regionalnu silu. Granica između te dvije države duga je 800 kilometara i najduža je turska kopnena granica. Za vrijeme Otomanskog carstva, Gaziantep je pripadao pokrajini Aleppo. Sirija je i dalje prožeta turskim utjecajem, od otomanske arhitekture do turskih sapunica. Od 2006. trgovina između te dvije zemlje se utrostručila te 2010. dosegnula 2,5 milijardi dolara. Turski dužnosnici mjesecima su pokušavali uvjeriti sirijskog predsjednika Bashara alAssada da prekine nasilno gušenje civilnog ustanka koji je počeo u ožujku, no u konačnici su ipak okrenuli leđa sirijskoj vladi. U kombinaciji sa sankcijama nametnutima od strane Arapske lige, Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, turske stroge mjere, uključujući zamrzavanje imovine sirijske vlade, polako počinju gušiti Assadovu vlast. No ovdašnji poduzetnici tvrde da obje strane osjećaju posljedice toga. Nedavno je preko 150 turskih vozača kamiona bilo prisiljeno ostaviti vozila u Siriji i pješice se uputiti prema granici s Turskom jer je Damask zatvorio granični prijelaz pored gradića Urfa na istoku Turske. Vozači pričaju da su im sirijski pljačkaši ukrali gume i akumulatore. Turske tvrtke, koje su se oslanjale na Siriju kao tranzitnu rutu prema Bliskom istoku, počele su otpremati robu putem Iraka i Sredozemlja. Sirija je obustavila sporazum s Turskom o slobodnoj trgovini i osvetila se za turske sankcije uvođenjem višeg poreznog nameta za tursku robu koja ulazi u Siriju. Turska je smjesta vratila istom mjerom. Turski ministar gospodarstva Zafer Caglayan nedavno je izjavio da Sirija pati više od Turske, koja joj je drugo po veličini izvozno tržište, odmah nakon Kine. Turske trgovce sve je to pogodilo puno teže nego kupce.

Naime, prošle godine je uvoz iz Sirije činio tek 0,3 posto ukupnog turskog uvoza, dok je 10,6 posto sirijskog uvoza poteklo iz Turske.Emre Hadimogullari (22), student u Gaziantepu toliko je bijesan zbog politike turske vlade da je pustio dugu bradu u znak prosvjeda. Alavit Emre rekao je da se osjeća blisko povezanim sa sirijskim predsjednikom Assadom, također Alavitom, te da vjeruje da su izvještaji o gnjusnim zločinima u Siriji pretjerani. “Turska ne bi trebala gurati nos u tuđe stvari”, rekao je. Huseyin Qebed, marketinški analitičar i jedan od rijetkih preostalih Sirijaca u Gaziantepu, kaže da kriza nije naudila njegovim odnosima s prijateljima Turcima, iako sada izbjegava razgovor o politici. “Sankcijama se ništa neće riješiti”, kaže. “A svi osjećaju njihove posljedice.” Turski poslovnjaci pitaju se koliko su sankcije bile mudra odluka, ali istovremeno su svjesni da Assadova okrutnost nije mogla proći nekažnjeno. Cengiz Akinal, potpredsjednik velike tvornice cipela Akinal Bella koja uvozi određene sirovine iz Sirije, kaže da zbog turskog povećanja poreza na robu iz Sirije sada mora uvoziti iz Kine. Pozitivna stvar u vezi svega toga je što se zemlje Arapske lige koje bojkotiraju sirijske tvornice cipela sada okreću njegovoj tvrtki.No upozorava da bi se Turskoj ovaj stav mogao obiti o glavu. “Želim da pobuna u Siriji što prije završi”, kaže. “Loši odnosi sa zemljama Bliskog istoka loši su za poslovanje.” Neki poduzetnici i gospodarstvenici kažu da znaju da će morati čekati godinama prije nego što Sirija i ostale zemlje Arapskog proljeća ponovno postanu privlačna tržišta.Fetullah Askin, izvršni direktor putničke agencije Altinoluk koja je svakodnevno organizirala četiri autobusne linije prema Aleppu, kaže da Assadova represija opravdava turske poteze. “Sirijci su naša braća”, kaže. “A kad jedan brat pogriješi, moramo mu pokušati pomoći da ispravi grešku.”

Dan Bilefsky; Sebnam Arsu pridonio izvještaju iz Istambula