Dvije godine nakon izbijanja afere te godinu i pol nakon što je USKOK pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu, “slučaj bankomat”, u kojem je Hrvatska poštanska banka (HPB) – dok joj je predsjednik Uprave bio Josip Protega – navodno oštećena za skoro 300 milijuna kuna, polako se primiče početku suđenja. “Spis je kod suca istrage na formalnoj kontroli optužnice koja je dostavljena optuženicima na odgovor. Svaki od 11 optuženika ima pravo odgovoriti na optužnicu u roku osam dana. Protekom navedenog roka, od zaprimanja optužnice od strane optuženika i njihovih branitelja, sudac istrage ponovno će dostaviti spis s optužnicom na optužno vijeće koje odlučuje o potvrđivanju optužnice”, rekao nam je Krešimir Devčić, glasnogovornik Županijskoga suda. Suđenje bi, dakle, moglo početi na proljeće jer sudac istrage mora pričekati da mu se vrate potvrde o primitku optužnica i tek tada počinje teći rok od osam dana za svakog posebno, a nakon toga optužno vijeće ima rok od dva mjeseca za sazivanje sjednice.

Spekulacije o odugovlačenju
Afera je buknula krajem 2009. kad je zbog sumnje u malverzacije uhićeno devetero ljudi. Zbog sumnje da su odobravali kredite tvrtkama koje nisu ispunjavale za to određene uvjete u pritvoru su završili članovi Uprave HPB-a Josip Protega i Ivan Sladonja te financijski direktor Marijo Kirinić. Tada su pritvorena i šestorica poduzetnika: Svetimir Gadže, Oliver Beidenegl, Ivan Galić, Boris Šimunić, Slaven Čolak i Davor Čilić, osumnjičeni da su nezakonito dobivali višemilijunske kredite. Do travnja su svi pušteni iz Remetinca, a nakon provedene istrage USKOK početkom srpnja 2010. podiže optužnicu protiv navedene devetorice te protiv oca i sina Gorana Jurakovića zbog “počinjenja kaznenih djela udruživanja za počinjenje kaznenih djela, zloporabe položaja i ovlasti, poticanja na zloporabu položaja i ovlasti te pranja novca”. Otad je prošlo godinu i pol pa se počelo spekulirati da je slučaj “zaustavljen”, odnosno da će ga se beskonačno otezati kao, primjerice, sudski postupak u aferi Brodosplit, no ovaj se put kasnilo zato jer je Županijski sud vratio USKOK-u optužnicu na doradu. Tom se optužnicom Protegu tereti da je od 2005. do kolovoza 2009. “organizirao grupu koju su sačinjavali on i član Uprave Ivan Sladonja i financijski direktor Marijo Kirinić, nakon čega su u dogovoru i u korist pojedinih klijenata banke odobravali kredite koji po iznosu, namjeni osiguranja, visini kamatne stope, visini naknade i vremenu počeka odstupaju od uobičajenih kredita u ponudi banke.

U ostvarenju tog cilja nalagali su sektorima i podružnicama HPB-a da prijedloge za odobrenje takvih plasmana, bez obzira na rizik, kreditnu sposobnost tražitelja te bez adekvatnih instrumenata osiguranja povrata plasmana, upućuju na Upravu banke i potom su posebnim odlukama odobravali potpuno i djelomično nenadoknadive kreditne plasmane“. Trojicu okrivljenika posebno se tereti da su od 2005. do siječnja 2009. na traženje pojedinih povlaštenih klijenata, a tako i navedenim poduzetnicima, ”odobravali veći broj visokorizičnih višemilijunskih kredita u iznosu od najmanje 254,9 milijuna kuna koji nisu po dospijeću vraćeni HPB-u, te su kontinuirano prolongirani povrati glavnica kredita, čime su okrivljenicima pribavili znatnu protupravnu imovinsku korist“. Nadalje, Protega, Sladonja i Kirinić su ”radi pribavljanja znatne protupravne imovinske koristi sebi i zaposlenicima koje su odlučili nagraditi prikazali poslovanje HPB-a uspješnim na način da kontinuirano nisu provodili rezerviranje za pokriće gubitaka iz pojedinih odobrenih rizičnih kreditnih plasmana, čime su lažno prikazali dobit u poslovanju za 2006. i 2007. Na temelju lažno prikazane dobiti te isplatama s osnova bonusa i sudjelovanja u dobiti neosnovano su im obavljene uplate na štetu HPB-a u bruto iznosu od 26,12 milijuna kuna”.

Jurakovići i pranje novca
Optužnicom se posebno tereti Gorana Jurakovića starijeg za pranje novca “na način da je, od studenoga 2006. do prosinca 2008., u Hrvatskoj, Španjolskoj, Austriji, Italiji i Švicarskoj radi prikrivanja novca od ishođenoga kredita nalagao plaćanja iz kredita u inozemstvo, pa i na tvrtku koja je osnovana u Španjolskoj te je naložio plaćanja iz odobrenih kredita u korist računa inozemne tvrtke u jednoj španjolskoj banci u ukupnom iznosu 1,9 milijuna eura s navodnom svrhom plaćanja arhitektonskih, inženjerskih i sličnih usluga. Potom je od 21. prosinca 2006. do 3. travnja 2008., u svrhu povrata novca u financijski sustav RH i daljnjeg raspolaganja u legalne gospodarske tijekove, osigurao da inozemna tvrtka u njegovu vlasništvu taj novac u iznosu od 974.750 eura iz inozemstva uplati na račun tvrtke čiji je direktor njegov sin”, tvrdi se u optužnici, koja navodi samo inicijale optuženika.

Afera tek dio štete

HPB oštećen za više od milijardu kuna?
Poznavatelji situacije tvrde da je ukupna šteta koju je banka pretrpjela za Protegina mandata znatno veća od 300 milijuna kuna iz optužnice te da, uračunamo li i izmaklu dobit, premašuje milijardu kuna. Banka je 2009. završila sa 447 milijuna kuna gubitka, što ne čudi s obzirom na lakoću kojom su odobravani krediti. Iako su korist uglavnom izvlačili poduzetnici bliski HDZ-u, svojih je 100 milijuna kuna dobila i propala KIO Orahovica, uz koju se veže ime bivšeg predsjednika Stjepana Mesića. HPB je sa 88,8 milijuna kuna kreditirala kupnju šumskog zemljišta u Istri, navodno vrijednog manje od milijun kuna, a splitskom su Milsu dali i potom otpisali 22,9 milijuna kuna kredita.