Agroproteinka d.d. otvara ovih dana u Biljanima Gornjim pokraj Benkovca prvo sabiralište za prikupljanje životinjskog otpada u Dalmaciji. Agroproteinka je najveći obrađivač klaoničkog otpada u Hrvatskoj, koji jedini ima kafileriju, odnosno pogon za preradu otvorenog tipa za prikupljanje otpada iz cijele države. Novo sabiralište pokraj Benkovca prvo je sabiralište u vlasništvu Agroproteinke izvan Sesvetskog Kraljevca gdje se nalaze njezini pogoni za preradu. Postoje još dva sabirališta u vlasništvu veterinarskih stanica i nalaze se na području Pule i Rijeke, dok je u pripremi gradnja i četvrtog, na području Vukovara, koje će “pokrivati” Slavoniju.

Termička prerada
Ivica Grlić, predsjednik Uprave Agroproteinke, pretpostavlja kako će se u Biljanima Gornjim dnevno dopremati između 25 i 30 tona otpada. Inače, u tvrtki sa dvadesetak specijalnih kamiona prikupljaju dnevno oko 300 tona životinjskog otpada ili do 60.000 tona godišnje iz cijele Hrvatske te ga prerađuje u mesno-koštano brašno i tehničku mast. Poduzeće sa 50-godišnjom tradicijom, izniklo iz nekadašnjeg Sljemenovog pogona, zapošljava danas 80 ljudi i izvozi gotovo cjelokupnu proizvodnju. Povećanjem te modernizacijom kapaciteta, posebice nakon puštanja u rad u rujnu ove godine nove tvornice u Sesvetskom Kraljevcu, mogu se preraditi, kaže Grlić, gotovo sve količine otpada domaće klaoničke industrije. U Agroproteinki se otpad reciklira termičkom preradom u mesno-koštano brašno koje se izvozi u sve države izvan EU, te u životinjsku, odnosno tehničku mast koja se ponovno koristi kao energent, u kemijskoj industriji te kao komponenta u stočnoj hrani. Još je nemoguće procijeniti koliko je na godinu u Hrvatskoj nezbrinutog životinjskog otpada. Procjene Agroproteinke kreću se između 10 i 20 tisuća tona otpada koji se svake godine odlaže na komunalna odlagališta ili još gore, na nenadzirana mjesta u prirodi. Ivica Grlić tumači: “Kako bi se konačno riješio u potpunosti toliko spominjani problem nepropisnog odlaganja životinjskog otpada, posebice u područjima Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije, jedino ekonomski prihvatljivo rješenje gradnja je relativno jeftinih objekata – sabirališta za tranzitno prikupljanje životinjskog otpada. Potrebno je sagraditi dva do tri sabirališta, jednog do dva objekta za Dalmaciju te jedan za Slavoniju. Sabirališta bi u pogledu učinkovitosti prikupljanja otpada s komunalnog aspekta imala ulogu regionalnih kafilerija koja nisu toliko financijski skupa kao velike kafilerije s preradbenim kapacitetima. Gradnja sabirališta i po europskim standardima ne bi stajala više od 500 tisuća eura, za razliku od gradnje kafilerije s preradom koje stoje i do 20 milijuna eura.

Stupnjevi rizičnosti
Agroproteinka uskoro otvara novu tvornicu, vrijednu 26,8 milijuna kuna, u Sesvetskom Kraljevcu u kojoj će se raditi prema novom pravilniku, primjena kojeg počinje od listopada ove godine i koji je Hrvatska morala donijeti prema EU uredbi. Pravilnikom se traži odvojena prerada životinjskih nusproizvoda različitih stupnjeva rizičnosti. To znači da će se u novom pogonu prerađivati životinjski nusproizvodi prve i druge kategorije, dok će se u starom obrađivati otpad iz treće kategorije, najmanje rizične. Tako će sadašnji pogon služiti za preradu onih kategorija koje se dalje mogu koristiti kao sirovine u proizvodnji hrane za kućne ljubimce koje će se, kaže Grlić, izvoziti u Europsku Uniju. Od prve dvije kategorije otpada, radit će se i dalje koštano brašno i životinjska mast. Koštano brašno iz novog pogona koristit će se u industriji vapna kao energent, a životinjska mast kao energent u proizvodnji pare za vlastite potrebe.

Subvencije za zbrinjavanje otpada

“Kad se pojavi svinjska kuga iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva zovu Agroproteinku što znači da ne postoji i potpuna kontrola nad svim nastalim količinama životinjskog otpada koji može izazvati zarazne bolesti ako se uginuća ne zbrinjavaju na zakonom propisani način”, kaže predsjednik Uprave Agroproteinke Ivica Grlić. I u Europskoj zajednici bilo je nemoguće, nastavlja Grlić, kontrolirati udaljene farme i mnoštvo domaćinstava koje posjeduju stoku pa su se uvele subvencije upravo zato da se zadrže kontrola i nadzor nad životinjskim uginućima i potakne vlasnike tih životinja da ih bez naknade propisno predaju u kafilerije. Takve su subvencije uvedene u Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Francuskoj i još nekim državama iako se može reći da tamošnje stanovništvo ima dosta razvijenu svijest o zaštiti zdravlja i prirode.

Pročišćivač vrijedan milijun eura

Što se tiče zaštite okoliša, Agroproteinka je upravo potpisala sa slovenskim Hidroinženjeringom, odnosno hrvatskom tvrtkom kćeri Hidroorkom, ugovor o gradnji uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda, vrijednog milijun eura, koji će se pustiti u pogon krajem iduće godine. U Agroproteinki napominju kako posjeduju odgovarajuće međunarodne standarde i od prošle godine članica su Europske udruge proizvođača za preradu životinjskih nusproizvoda (EFPRA).

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome