Izdvajanje nezdravstvenih usluga iz bolničkog sustava, odnosno outsourcing usluga čišćenja, pranja, glačanja, možda i kuhanja te administracije, ideja je budućeg ministra zdravstva Rajka Ostojića, koji time želi povećati produktivnost i smanjiti troškove bolnica. Pitanje je, međutim, kako nova vlada kani provesti tu ideju s obzirom na brojne prepreke koje je teško premostiti u vrijeme krize, a najteža je zbrinjavanje viška radnika koji bi se pojavio outsourcingom, upozoravaju sugovornici Poslovnog dnevnika.S obzirom na velike troškove radne snage u djelatnostima koje ne uključuju izravnu medicinsku skrb i samih usluga, nije prvi put da se pojavila ideja o outsourcingu, koju su načelno podržavali i najavljivali i bivši ministri zdravstva, no bez uspjeha.

Obnovljeni ispred vremena
Prema analizama HZZO-a koje je nedavno predstavio direktor Tihomir Strizrep, od ukupna izdvajanja za zaposlene u bolnicama najmanje 16 posto odnosi se na nezdravstvene djelatnosti. Od tih 16 posto oko 30 posto zaposlenih dobiva plaću koju ne odradi. Produktivnost koju u nezdravstvenim djelatnostima obavljaju privatne tvrtke duplo je veća nego unutar sustava zdravstva. U četiri godine u bolnicama je zaposleno gotovo 2300 novih djelatnika, i to većinom nezdravstvenih radnika.Ostojić smatra da je outsourcing ne samo izvediv već i prijeko potreban, a jedan od jačih motiva za navedeni obrat u poslovanju bolnica je ukupan dug zdravstva dobavljačima, oko 4,4 milijarde kuna.

“Nikakav pomak u poslovanju bolnica nije napravljen, što je pretpostavka za stvaranje novih dugova”, kaže Ostojić, koji zastupa osnivanje holdinga na regionalnoj bazi koji bi opsluživali okolne bolnice uslugama čišćenja, pranja, ugostiteljskim uslugama. Njihova specijalizacija povećala bi produktivnost, ali i kvalitetu usluge koja se danas često pruža u neprimjerenim uvijetima. Iako je navedeni princip financiranja usluga daleko od razvijenog, outsourcing nezdravstvenog segmenta poslovanja hrvatskih bolnica danas je nešto razvijeniji nego prije deset godina, a najviše izdvojenih usluga koristi se u novoizgrađenim objektima. Samo ravnatelji bolnica u novim objektima mogu sebi priuštiti outsourcing jer jednostavno ne zapošljavaju nove radnike za nove površine, već angažiraju privatne tvrtke putem javnog natječaja. Stoga su Klinički bolnički centar Zagreb s novoizgrađenim objektima, Ustanova za hitnu pomoć Grada Zagreba u novom objektu te novoizgrađena Opća bolnica Zabok neke od rijetkih ustanova koje su izdvojile usluge pranja i čišćenja iz bolničkog sustava.

Zamka nižih cijena
“Prednosti izdvajanja djelatnosti neupitne su i matematzički vrlo lako dokazive, samo se moraju ispuniti uvijeti za provedbu”, pojašnjava Igor Rajković, direktor ISS-a Croatia, hrvatske podružnice međunarodne tvrtke koja usluge čišćenja pruža u europskim zemljama uključujući i Sloveniju. U Hrvatskoj ISS čisti tek nekoliko zdravstvenih ustanova, kaže Rajković čija tvrtka posjeduje sve potrebne certifikate za čišćenje bolničkih i farmaceutskih objekata. Kako je, naime, riječ o specifičnoj djelatnosti, za čišćenje i pranje, a posebno za kuhanje za potrebe bolnica i pacijenata, bitno je tko tu djelatnost obavlja. Naši izvori stoga upozoravaju na negativne učinke aktualnog Zakona o javnoj nabavi, koji preferira najnižu cijenu, a ne kvalitetu usluge. Struka stoga smatra da bi natječaji za outsourcing usluga za potrebe zdravstva trebale imati strogo propisane specifikacije, kao što je običaj u zapadnim europskim zemljama.