EN DE

Budućnost računalstva – Kina cilja na tehnološko vodstvo

Autor: The New York Times
18. prosinac 2011. u 22:00
Podijeli članak —

S obzirom da ima dvostruko više korisnika interneta od Sjedinjenih Američkih Država, budućnost interneta u Kinu je već stigla. Je li i budućnost računalstva ondje?Mnogi stručnjaci smatraju da možda i jest. Zbog svedostupnosti nisko plaćene radne snage, Kina već jest dominantni globalni proizvođač računala i elektronike za svakodnevnu uporabu. A sada je gospodarski procvat i rast tehnološke infrastrukture guraju na samo čelo računalstva sljedeće generacije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kina se ne trudi postati predvodnicom samo zbog nacionalnog ponosa. To je njezin pokušaj polaganja temelja za inovativne kineske tvrtke i preoblikovanje tehnološke karte svijeta, a ne svodi se na puko sastavljanje dijelova osobnih računala koja se koriste diljem svijeta.“Godine 1978. vidio sam radnike koji su računalne memorije povezivali s pomoću igala za šivanje”, kaže Patrick J. McGovern, osnivač skupine International Data Group i jedan od prvih ulagača u uspješnu kinesku internetsku tvrtku Tencent Holdings. “Broj novih inovacija ubrzano raste, a u budućnosti će upravo Kinezi biti tvorci patenata za pametne telefone i tablete.” Sjedinjene Američke Države zasada određuju ritam i smjer suvremenog računalstva i komunikacijske tehnologije. Doimalo se 1980-ih da je Japan na samom rubu preuzimanja kontrole nad poluvodičima i računalnom industrijom, no onda mu je gospodarstvo krahiralo. I dok je izvoz već dugo glavni pokretač japanskog gospodarstva, Kina će uskoro imati najveće na svijetu domaće tržište za internetsku trgovinu i računalstvo. Krajem 2010. godine kinesko superračunalo nazvano Tianhe-1A postalo je najbrže računalo na svijetu. Iako je bilo izrađeno od američkih procesora, a ubrzo nakon toga ga je nadmašio jedan japanski stroj, ipak postoji neosporiv dokaz da su Kinezi uspjeli postići računalni dizajn na svjetskoj razini. A onda je ovog listopada drugo kinesko superračunalo, Sunway Bluelight MPP, srušilo još jedan rekord, onaj od kvadrilijun izračuna u sekundi, čime je dospjelo u elitno društvo dvadeset najbržih svjetskih računala. Ovo računalo temelji se na mikroprocesorima kineskog porijekla i postiglo je značajan napredak u pogledu rada uz nisku potrošnju energije.

S obzirom da ima dvostruko više korisnika interneta od Sjedinjenih Američkih Država, budućnost interneta u Kinu je već stigla. Je li i budućnost računalstva ondje?Mnogi stručnjaci smatraju da možda i jest. Zbog svedostupnosti nisko plaćene radne snage, Kina već jest dominantni globalni proizvođač računala i elektronike za svakodnevnu uporabu. A sada je gospodarski procvat i rast tehnološke infrastrukture guraju na samo čelo računalstva sljedeće generacije.

Kina se ne trudi postati predvodnicom samo zbog nacionalnog ponosa. To je njezin pokušaj polaganja temelja za inovativne kineske tvrtke i preoblikovanje tehnološke karte svijeta, a ne svodi se na puko sastavljanje dijelova osobnih računala koja se koriste diljem svijeta.“Godine 1978. vidio sam radnike koji su računalne memorije povezivali s pomoću igala za šivanje”, kaže Patrick J. McGovern, osnivač skupine International Data Group i jedan od prvih ulagača u uspješnu kinesku internetsku tvrtku Tencent Holdings. “Broj novih inovacija ubrzano raste, a u budućnosti će upravo Kinezi biti tvorci patenata za pametne telefone i tablete.” Sjedinjene Američke Države zasada određuju ritam i smjer suvremenog računalstva i komunikacijske tehnologije. Doimalo se 1980-ih da je Japan na samom rubu preuzimanja kontrole nad poluvodičima i računalnom industrijom, no onda mu je gospodarstvo krahiralo. I dok je izvoz već dugo glavni pokretač japanskog gospodarstva, Kina će uskoro imati najveće na svijetu domaće tržište za internetsku trgovinu i računalstvo. Krajem 2010. godine kinesko superračunalo nazvano Tianhe-1A postalo je najbrže računalo na svijetu. Iako je bilo izrađeno od američkih procesora, a ubrzo nakon toga ga je nadmašio jedan japanski stroj, ipak postoji neosporiv dokaz da su Kinezi uspjeli postići računalni dizajn na svjetskoj razini. A onda je ovog listopada drugo kinesko superračunalo, Sunway Bluelight MPP, srušilo još jedan rekord, onaj od kvadrilijun izračuna u sekundi, čime je dospjelo u elitno društvo dvadeset najbržih svjetskih računala. Ovo računalo temelji se na mikroprocesorima kineskog porijekla i postiglo je značajan napredak u pogledu rada uz nisku potrošnju energije.

No Kina zaostaje kad je riječ o posvećenosti izgradnji vodeće svjetske industrije poluvodiča, pa tako i dalje uvozi veliku većinu mikročipova. Njezine najbolje tvornice čipova dvije do tri generacije zaostaju za svjetskim predvodnicima kao što su Intel i T.S.M.C. iz Tajvana.Prestrogi nadzor vlade mogao bi se pokazati najvećom kineskom slabošću. Razvoj kineskih inovacija mogao bi ograničiti i razmjeran manjak zaštite intelektualnog vlasništva, čime se poduzetnike obeshrabruje od pokušaja ostvarivanja novih pothvata.Na trinaestoj Međunarodnoj konferenciji o sveprisutnosti računalstva održanoj u rujnu u Pekingu nisu svi bili oduševljeni kineskim naporima na ovom području. John Seeley Brown, ravnatelj istraživačkog centra Xerox Palo Alto u 1980-ima kad je koncept izumljen, kaže da je istinsku inovativnost primijetio kod tvrtki kao što je Foxconn, tajvanski proizvođač koji obavlja veći dio sastavljanja komponenata za Apple. “Tvrtke poput Foxconna pogoni dubinsko prožimanje istraživačke i dizajnerske kulture”, izjavio je. Ono što plaši konkurente jest činjenica da je Kina počela izbacivati val za valom nevjerojatnih inženjera hardvera i softverskih programera koji pobjeđuju na međunarodnim natjecanjima. Kalifornijsko sveučilište iz Berkeleyja planira zasnovati računalni kampus u Šangaju, zbog čega su se pojavili strahovi o selidbi tehnologije iz jednog od najboljih američkih strojarskih i računalnih fakulteta. I sama struktura kineske industrije postaje u sve većoj mjeri orijentirana na inovacije. Ovoga ljeta je Dieter Ernst, jedan od vodećih ljudi organizacije East-West Center, izjavio da su Kinezi pretekli Južnu Koreju i Europu prema ukupnom broju patenata te da ubrzano sustižu SAD i Japan.

Nadalje, Kina je sada drugo po veličini svjetsko tržište poduzetničkog kapitala, koje je naraslo na 7,6 milijardi dolara sa samo 2,2 milijarde 2005. godine. Znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta Stanford nedavno su na karti prikazali ulagačke aktivnosti 769 tvrtki koje ulažu u 2203 kineske firme. Voditeljica istraživanja Marguerite Gong Hancock kaže da “iste one tvrtke koje su ostvarile uspjeh u Silicijskoj dolini sada prebacuju svoju stručnost i znanje u Kinu”.“Već postoje svi simptomi stvaranja mjehura”, objašnjava Anne Stevenson-Yang, jedna od direktora istraživačke tvrtke za ulaganja u tehnologiju J Capital Research iz Pekinga. Istodobno kineske poduzetnike prati ugled radoholičara kakvima nema premca nigdje u svijetu. “Ako u Pekingu želite pronaći nekog izvršnog direktora u pola osam navečer u petak, jamčim vam da ćete ga pronaći u uredu”, kaže Tom Melcher, američki poduzetnik u Pekingu.No Orville Schell, ravnatelj Centra za američko-kineske odnose i Azijskog društva u New Yorku, kaže: “Sve to kroz kineske oči izgleda nevjerojatno nesigurno. Kinezi nisu puni samopouzdanja.”McGovern to smatra prednošću. Kaže da će mu zbog toga kineski poduzetnici pristupiti s idejama za koje će on odlučiti da su neizvedive. No možda će ih upitati jesu li zainteresirani za razvoj neke druge ideje koju njegova tvrtka razmatra.“A oni će odgovoriti: Mogu li se na tome obogatiti? Kad im kažem da mislim da su im izgledi za to dobri, oni odvrate: Okej, može!”

David Barboza pridonio izvještaju iz Pekinga, a John Markoff iz San Francisca

Autor: The New York Times
18. prosinac 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close