Japanske tvrtke potrošile su rekordnih 80 milijarda dolara na kupnju oko 620 stranih firmi tijekom 2o11. godine, premašujući time prijašnji rekord od 75 milijarda iz 2008. godine. Podaci su to koje je objavila tvrtka za istraživanje Dealogic.

Analizirajući ove podatke, ugledni The Economist ovaj japanski juriš na strane kompanije opisao je kao drugačiji od onog koji se dogodio osamdesetih godina, kada su japanske tvrtke osvajale “trofeje” poput golf igrališta i filmskih studija. Tada je to, piše list, simboliziralo snagu korporativnog Japana, da bi danas značilo njegovu slabost.

Teška godina

U tekstu se podsjeća na to da je protekla godina za Japan bila iznimno teška. Potres i tsunami u ožujku su uništili tvornice i tako prekinuli lanac nabave, što je stvorilo manjak u gotovo svim dijelovima industrije. Strah od radijacije naškodio je izvozu. Poplave u Japanu prekinule su distribuciju elektronike i automobilskih dijelova. Općem dojmu nisu pomogli ni skandali o korupciji u tvrtkama i vladi. Otegotnu okolnost za Japan predstavlja, piše The Economist, i sve starija populacija, koja se uz to i smanjuje. Ekonomija je usporila, dijelom zahvaljujući i manjoj potrošnji građana. Sve to japanskim tvrtkama onemogućava širenje na domaćem tržištu.

Puni novca

U isto vrijeme, zahvaljujući krizi u drugim dijelovima svijeta, jen je izuzetno jak. Aprecirao je za 45 posto u odnosu na dolar u protekle četiri godine. S obzirom da su naučili štedjeti tijekom krize svog bankarskog sustava prije desetak godina, japanske su firme pune novca: velike kompanije sjede na 60 trilijuna jena. Sa svom tom kupovnom moći i tek nekoliko otvorenih prilika na domaćem terenu, doista ne iznenađuje da su se japanske tvrtke okrenule stranom tržištu, poglavito snažno rastućim gospodarstvima u razvoju, piše Economist. Časopis prenosi i izjavu Tadashija Yanaija, vlasnika velike tamošnje kompanije za odjeću, koji kaže kako tvrtke ne mogu opstati samo na domaćem tržištu, a sada je najbolje vrijeme za strane ‘dealove’. Ekonomska kriza u SAD-u i Europi potopila je cijene dionica, zbog čega se kompanije mogu kupiti po jeftinijim cijenama.

Neki mediji procjenjuju kako se ovaj japanski juriš na strance ipak čini pametnijim nego onaj osamdesetih. Ističu pritom da bi Japan svakako trebao iskoristiti bilance velikih korporacija i nevjerojatnog rasta jena u nekim dijelovima svijeta.

Najviše ih zanima energetika

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Da je Japan krenuo ‘šopingirati’ u inozemstvu, dokazuje i japanska tvrtka Sanrio, najpoznatija po licenci za brend Hello Kitty. Ta je kompanija od britanske tvrtke Chorion akvizirala franšizu “Mr Men”. Chorio je japanskom konkurentu prodao prava na korištenje likova “Mr Men” i “Little Miss”, koji su četiri desetljeća odgajali čitave generacije djece diljem svijeta, za tri milijarde jena. Dizajnerska tvrtka Sanrio nakon ovog spajanja tako posjeduje licencu na 86 likova koji oduševljavaju djecu u čak 30 zemalja.

Iako su prije obavljali kupnje poput golf terena, danas su Japanci nešto pragmatičniji, piše list. Primjerice Kirin, veliki japanski proizvođač piva, trenutno kupuje većinski udio u Schincariolu, brazilskoj pivovarni, i to za 2,6 milijardi dolara. Najveća se akvizicija ipak dogodila kada je Takeda, japanska farmaceutska firma, kupila Nycomed, švicarsku konkurenticu, za trilijun jena.

Japanci se najviše orijentiraju na energetske projekte. To se tržište posebno razbuktalo nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi u ožujku, zbog koje su Japanci zabrinuti za svoje energetske zalihe. Toshiba je primjerice potrošila 8,4 milijarde dolara na Landis+Gyr, koji proizvodi ‘pametne’ mjerače struje za domaćinstva.

(pd)