Ako se Hrvatskoj snizi kreditni rejting, obveznim mirovinskim fondovima prijeti pad imovine do čak 7,9 milijardi kuna, upozorava Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga u svojoj najnovijoj analizi.

Regulator tržišta kapitala podsjeća da mirovinci u svojim portfeljima imaju znatnu imovinu u državnim obveznicama, pa to predstavlja potencijalnu opasnost ne bude li nova vlada uspješno upravljala javnim dugom. “Upravljanje javnim financijama u ovome se trenutku čini od presudne važnosti, i za funkcioniranje tržišta kapitala i za drugi mirovinski stup”, tvrdi regulator. U slučaju rasta prinosa na obveznice u rasponu od 2,5 posto do 8 posto vrijednost portfelja mirovinaca. izračunali su u regulatoru tržišta kapitala, pala bi između 2,4 i 7,9 milijardi kuna. Ukupna vrijednost hrvatskih obveznica u portfeljima mirovinskih fondova na posljednji dan rujna iznosila je 25,5 milijardi kuna, što je bilo oko 65 posto njihove imovine. Od toga je trgovački portfelj obveznica iznosio 12,08 milijardi (47,09%), a investicijski 13,5 milijardi kuna (52,91%). Trgovački portfelj usklađuje se dnevno na temelju tržišnih cijena, dok se investicijski portfelj vrednuje u odnosu na kupovnu cijenu. “Iz ovoga slijedi da je trgovački portfelj izložen riziku promjene cijene zbog promjene kamatnih stopa i prinosa na obveznice te se može zaključiti da će inverzno kretanje prinosa (kamatnih stopa) i cijena obveznica u slučaju pogoršanja hrvatskoga kreditnog rejtinga rezultirati u značajnoj eroziji neto imovine obveznih mirovinskih fondova”, smatra Hanfa.

Opasnost od ‘junka’
Kreditni rejting Hrvatske jednu je razinu iznad spekulativnog, što znači da u slučaju njegova pada državne obveznice dobivaju status “junk”. “Daljnjim pogoršavanjem makroekonomskih pokazatelja, ponajprije rastom javnog duga i padom BDP-a, čini se upitnim zadržavanje postojećeg ranga kreditnog rejtinga, odnosno može se očekivati njegovo snižavanje u nadolazećem razdoblju”, smatra regulator. Upozorava da pad rejtinga na financijskim tržištima uzrokuje rast prinosa na iduća zaduživanja jer investitori traže više premije za pokriće rizika za određenog dužnika za buduće reprogramiranje duga. “Zbog toga na sekundarnom tržištu pada i cijena postojećih obveznica. Ove godine prinosi na hrvatske obveznice na tom tržištu dosegli su razinu od sedam posto, što je bila granica kada su neke države, primjerice Mađarska, zatražile pomoć od Međunarodnoga monetarnog fonda”, objašnjava Hanfa.

I fondovi dio proračanstva
Također pad rejtinga mogu uzrokovati sami OMF-ovi. Naime, udio obveznica u portfelju znatno je iznad minimuma. Stoga bi svaka veća prodaja obveznica “mogla postati samoispunjujuće proročanstvo u smislu neposrednog doprinosa smanjenja kreditnoga rejtinga države”. Iz jednog mirovinskog fondasu nam neslužbeno poručili kako su Hanfini scenariji mogući, ali da je pitanje koliko su realni.