Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Tri HNB-ova scenarija: Eksplozija deficita, stagnacija ili drastični rezovi

Autor: Ana Blašković
15. prosinac 2011. u 12:35
Podijeli članak —

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski i članovi rukovodstva središnje banke na konferenciji za novinare govorili su o projekciji monetarne politike za 2012. godinu. Ovo su tri moguća scenarija koja su predložili.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi



Željko Rohatinski / PXL

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski i članovi rukovodstva središnje banke na konferenciji za novinare govorili su o projekciji monetarne politike za 2012. godinu. Ovo su tri moguća scenarija koja su predložili.



Željko Rohatinski / PXL

1. Prvi scenarij kaže da, ako ne dođe do nikakvih reformi, odnosno ako se stvari nastave odvijati po dosadašnjem principu, dogodit će se eksplozija deficita na 7 posto BDP-a (s uključenim HAC-om) i rast javnog duga na 76 posto BDP-a u 2014. (također s uključenim HAC-om). To znači da bismo samo za kamate davali 10 posto proračuna opće države. U tom slučaju, kažu iz HNB-a, siguran je pad rejtinga, a država i privatni sektor ne mogu se zaduživati u inozemstvu. HNB-u u tom slučaju prijeti i gubitak međunarodnih rezervi.

2. Drugi scenarij odnosi se na slučaj da imamo minimalnu fiskalnu prilagodbu, što znači da se držimo ograničenja prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti. To bi značilo da se rashodi smanjuju za 6 milijardi kuna, u kojem slučaju bi manjak opće države iznosio 5,6 posto BDP-a s uključenim HAC-om u 2012., dok bi javni dug iznosio 63 posto BDP-a do 2014. U ovom slučaju BDP će stagnirati, dakle neće biti rasta. Ako se država ne uspije zadužiti u inozemstvu, morat će se zadužiti na domaćem tržištu, što znači da će i privatni sektor (a to znači i građani i tvrtke) teže dolaziti do kredita. I u tom slučaju prijeti veliki pritisak na međunarodne rezerve HNB-a.

3. Treći scenarij je ujedno i onaj za koji navija HNB. Prema njemu za dugoročno održive javne financije treba smanjiti udio rashoda države za 1,5 posto BDP-a u odnosu na 2011., što znači 9 milijardi kuna. Treba povećati indirektne poreze, smanjiti direktne (navijaju dakle potiho za dizanje PDV-a) i u tom slučaju treba prihvatiti pad BDP-a za 0,2 posto u 2012.

Valja napomenuti da čak i u scenariju minimalne fiskalne prilagodbe, stezanje remena je svejedno drastičnije od onoga što je najavljivao SDP. Podsjetimo, Branko Grčić je, govoreći o izgledima Hrvatske u 2012., u studenom sa savjetovanja ekonomista u Opatiji poručio kako rashode treba smanjiti za 5 milijardi kuna. To znači da su procjene HNB-a po pitanju smanjivanja rashoda za iduću godinu gotovo dvostruko veće od onih SDP-ovih.



PXL

Autor: Ana Blašković
15. prosinac 2011. u 12:35
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close