Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Prijeti recesija i rast javnog duga, a za zaštitu kreditnog rejtinga nužni rezovi

Autor: Marija Brnić
13. prosinac 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Što prije treba krenuti s prilagodbom javne potrošnje kako bi se umanjili rizici refinanciranja i zaštitio rejting, poručili iz Svjetske banke

Nova recesija i pad BDP-a od 1 posto očekuju Hrvatsku u 2012. godini, prema prognozama Svjetske banke.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Na jučer predstavljenom redovnom gospodarskom izvješću za skupinu EU10 plus Hrvatska, viša ekonomistica za Hrvatsku u Uredu Svjetske banke u Hrvatskoj Sanja Madžarević-Šujster, istaknula je kako zemlje EU ulaze u recesiju, što će se neizbježno preliti i na hrvatsko gospodarstvo koje je uvelike oslonjeno na EU-tržište i već osjeća smanjenje potrošnje i investicija iz tih zemalja. Nakon skromnog rasta u ovoj godini od 0,5 posto, to će pridonijeti novom usporavanju u Hrvatskoj, a u tim uvjetima, kako je istaknula, malo je vjerojatno da će se i fiskalni deficit smanjiti za jedan postotni bod BDP-a kako je planirano temeljem smanjenja rashoda na razini od 1 posto BDP-a. To, pak, podrazumijeva i nastavak rasta javnog duga. Preporuka je stoga novoj vladi da pristupi fiskalnoj konsolidaciji za kojom po preporuci Europske komisije posežu i sve zemlje iz skupine EU10, a pri čemu je ključno što prije krenuti s prilagodbom javne potrošnje, kako bi se umanjili rizici refinanciranja i zaštitio kreditni rejting, a što će upravo u narednom razdoblju biti veliki izazovi za vladu.

Nova recesija i pad BDP-a od 1 posto očekuju Hrvatsku u 2012. godini, prema prognozama Svjetske banke.

Na jučer predstavljenom redovnom gospodarskom izvješću za skupinu EU10 plus Hrvatska, viša ekonomistica za Hrvatsku u Uredu Svjetske banke u Hrvatskoj Sanja Madžarević-Šujster, istaknula je kako zemlje EU ulaze u recesiju, što će se neizbježno preliti i na hrvatsko gospodarstvo koje je uvelike oslonjeno na EU-tržište i već osjeća smanjenje potrošnje i investicija iz tih zemalja. Nakon skromnog rasta u ovoj godini od 0,5 posto, to će pridonijeti novom usporavanju u Hrvatskoj, a u tim uvjetima, kako je istaknula, malo je vjerojatno da će se i fiskalni deficit smanjiti za jedan postotni bod BDP-a kako je planirano temeljem smanjenja rashoda na razini od 1 posto BDP-a. To, pak, podrazumijeva i nastavak rasta javnog duga. Preporuka je stoga novoj vladi da pristupi fiskalnoj konsolidaciji za kojom po preporuci Europske komisije posežu i sve zemlje iz skupine EU10, a pri čemu je ključno što prije krenuti s prilagodbom javne potrošnje, kako bi se umanjili rizici refinanciranja i zaštitio kreditni rejting, a što će upravo u narednom razdoblju biti veliki izazovi za vladu.

O provedbi reformi, upozoravaju iz Svjetske banke, ovisi i perspektiva daljnjeg rasta u narednim godinama, a područja u kojima su one nužne, osim rezova plaća u javnom sektoru, jest i daljnja fleksibilizacija radnog zakonodavstva i reforma mirovinskog sustava. Po rigidnosti radnog zakonodavstva Hrvatska još uvijek odskače od većine članica OECD-a, a iz Svjetske banke su upozorili i na činjenicu da se na mirovinski sustav troši 10,7 posto BDP-a, od čega 1,9 posto na povlaštene mirovine. Sugeriraju u tom pogledu ukidanje razlika između umirovljenika zbog dodatka od 27 posto, povećanje doprinosa za drugi stup kako bi podržao rast mirovina s više stupova, povećanje dobi za umirovljenje na 67 godina do 2030., te smanjenje posebnih, prijevremenih i minimalnih mirovina. Sve zemlje EU10 pooštravaju svoje fiskalne položaje kao odgovor na više troškove financiranja, pa je nužno da i Hrvatska poduzme hitne mjere kako bi došlo do preokreta sve većeg fiskalnog deficita i kako bi se javni dug počeo smanjivati, poručuju iz Svjetske banke.

Autor: Marija Brnić
13. prosinac 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close