Inspektori na moru rade prekovremeno – i u dane vikenda. Duž cijele obale i po otocima tristotinjak gospodarskih inspektora i inspektora rada intenzivno češlja iznajmljivače apartmana, kafiće, restorane, kampove… Zbog obujma posla u pomoć su im pritekli i kolege s kontinenta – iz Zagreba, Osijeka, Varaždina. U Državnom inspektoratu kažu kako su veće akcije do sada provedene na području zapadne obale Istre, na Krku, Rabu, Malom Lošinju, Viru, Visu, Hvaru, Braču, Korčuli, Rogoznici, Makarskoj, Omišua, Splitu i Dubrovniku. Upravo na tim područjima bilo je i najviše prijava i pritužbi građana pa posljedično i zatečen veći broj nelegalnih iznajmljivača.

Male kazne
Prema posljednjim podacima Državnog inspektorata (područnih jedinica Split i Rijeka), od 12. lipnja do 30. srpnja obavljena su ukupno 8143 inspekcijska nadzora, od čega 2597 kontrola u ugostiteljstvu. Zapečatili su ukupno 139 smještajnih objekata nelegalnih iznajmljivača. Točnije, 71 objekt u vlasništvu pravnih osoba (kuće, stanovi, apartmani i sobe) i 68 objekata u vlasništvu fizičkih osoba. Novčane kazne za takve koji ugrožavaju poštene turističke djelatnike još su smiješne – za domaće nelegalne iznajmljivače predviđene su novčane kazne u iznosu od 2500 do 10.000 kuna. Stranci, pak, prema odredbama Zakona o strancima za to plaćaju od 3000 do 10.000 kuna, a mogu “zaraditi” i zaštitnu mjeru protjerivanja.
“Okolnosti nelegalnog pružanja usluga smještaja utvrđuju se izravnim inspekcijskim nadzorima i na temelju nedvojbeno utvrđenog činjeničnog stanja, a pečaćenje se obavlja neovisno o tome je li vlasnik hrvatski ili strani državljanin. Evidenciju ne vodimo prema državljanstvu, no prema informacijama s terena, uz hrvatske, riječ je uglavnom o slovenskim, mađarskim, češkim i slovačkim državljanima koji su vlasnici smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj kao fizičke ili pravne osobe, registrirane u Hrvatskoj pri Trgovačkom sudu. Neprijavljenih privatnih iznajmljivača ima duž cijele obale, a toga su osim gospodarskih inspektora u svojim sredinama svjesni i turistički djelatnici koji legalno posluju. Zato nam je od velike koristi dobra suradnja s njima, ali i sve učestalije prijave građana koji su se sada i sami uvjerili kako pravna država funkcionira, te da više nitko ne može proći nekažnjeno – kako domaći, tako ni stranci koji u ovoj državi čine nedopuštene radnje.

Bez incidenata
Nema selektivnog pristupa“, kaže mr. Kruno Kovačević, glavni inspektor Državnog inspektorata čiji su inspektori napravili 84 nadzora hotela i ukupno 427 nadzora kampova i drugih vrsta objekata za smještaj. Pri tome su otkrili 210 slučajeva nelegalnoga kampiranja, odnosno kampere izvan kampova. Mahom je bila riječ o strancima, a kako je u tim slučajevima upravni postupak otežan, gospodarski inspektori im najčešće na licu mjesta naplaćuju novčanu kaznu u iznosu tisuću kuna. Naplaćeno im je tako ukupno 210.000 kuna novčanih kazni, što je dio ukupnog iznosa od 1,193.250 kuna mandatnih kazni ove sezone. Obavljen je ukupno 1761 inspekcijski nadzor restorana i barova, zbog nelegalnoga rada zapečaćena su 152 objekta ili dijelovi objekata.
Kako kažu u Inspektoratu, među njima je poveći broj onih s terasama za koje nisu ishodovane potrebne dozvole nadležnog ureda ili su vlasnici usluživali na većem broju stolova i stolica od dopuštenog. U području nadzora prometa robe i usluga u ovome razdoblju, obavljeno je ukupno 2045 inspekcijska nadzora i utvrđena 891 različita povreda propisa poput prodaje izvan prodavaonica, distribucija nosača slike/zvuka bez odobrenja autora…
Podneseno je 495 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, naplaćeno 258 mandatnih kazni u iznosu od 186.800 kuna i zapečaćena 123 objekta takvih nelegalnih djelatnosti. Iako je priroda ovoga posla vrlo delikatna, u Inspektoratu ističu kako do sada nisu imali većih problema niti incidenata čemu je pridonijela stručnost i iskustvo njihovih inspektora.
”Za sada smo zadovoljni postignutim rezultatima, no iluzorno je vjerovati da ćemo uspjeti sankcionirati sve prekršitelje. Inspekcijski nadzori u provedbi glavne turističke sezone započeli su 12. lipnja i trajat će do 15.rujna, no nadzori i poduzimanje mjera nastavit će se i po završetku turističke sezone kad god se utvrde prekršaji iz nadležnosti ovog tijela državne uprave”, najavljuje Kovačević.

Teško mjerenje
Mr. Neven Ivandić iz Instituta za turizam ističe kako nije jednostavno točno procijeniti koliko Hrvatska gubi sivom ekonomijom u turizmu. “Mjerenje sive ekonomije općenito je teško jer se mjeri nešto što nije namijenjeno mjerenju. Ipak, procjene pokazuju da se siva ekonomija kreće u rasponu od 25 do 30 posto registrirane aktivnosti ugostiteljstva. Pri tome je njezina veličina različita prema vrstama aktivnosti, odnosno je li riječ o hotelima, kampovima, barovima, restoranima…”, veli Ivandić i napominje kako su apartmani generatori sive ekonomije u turizmu.

Veće ovlasti inspektora

Za razliku od prijašnjih godina, ove su godine temeljem izmjena i dopuna Zakona o Državnom inspektoratu inspektori ipak dobili veće ovlasti. Među njima je ključno upravo usmeno izricanje mjere zabrane obavljanja djelatnosti na rok od 30 dana, uz podnošenje prijave nadležnom prekršajnom sudu koji u konačnici odlučuje o visini novčane kazne za prekršitelje, te pečaćenje objekata u kojima je prekršaj učinjen. Jasno, ako se nedvojbeno utvrdi nezakonitost. Nadležan sud je dužan u roku od 24 sata odgovoriti na inspekcijski zahtjev za ulazak u privatni objekt. Objekt se pečati zbog nezakonitog obavljanja djelatnosti, odnosno pružanja usluga smještaja gostima na crno, bez registrirane djelatnosti i/li kategorizacije objekata, zbog nezakonitog zapošljavanja- rada stranih državljana bez radne ili poslovne dozvole. Pečat se skida kada se zadovolje propisani uvjeti, među kojima je ishođenje rješenja o registraciji djelatnosti, rješenja o ispunjavanju propisanih uvjeta ili davanje izjave osobe pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da se više neće baviti tom djelatnošću.