Prvih 69 javnih ovršitelja u ponedjeljak je prisegnulo pred predsjednikom Vrhovnog suda Brankom Hrvatinom da će zakonito i časno provoditi posao ovrha koji im je država povjerila. Događaj je znakovit zbog nastavka reforme ovrhe koju će dodatno pogurati pravni stručnjaci, ali i neslužbene procjene da Kukuriku koalicija neće moći ispuniti obećanje da će u slučaju osvajanja vlasti javni ovršitelji postati suvišni.

Ukidanje “suludog zakona o javnim ovršiteljima” najavio je tijekom kampanje i novi ministar policije Ranko Ostojić, dok je nova potpredsjednica Vlade Milanka Opačić obećala promjene zakona. Najava mogućeg povratka na sustav sudske ovrhe čula se tijekom kampanje čak i od budućeg premijera Zorana Milanovića koji se obrušio na Zakon o javnim ovršiteljima navodeći da ruši državu i omogućava porast socijalnih tenzija. No promjene su nezaustavljive i idu u korist ovršiteljima, tvrde pravnici. Može se čuti, u obranu Milanovića, da je politički iskoristio gaf premijerke Kosor koja je zabranila Ministarstvu pravosuđa da javnosti približi novosti o ovrsi i ovršiteljima iako je napravljena cijela kampanja educiranja javnosti što nam u tom resoru potvrđuju. Što se tiče davanja lažnih političkih obećanja, neki smatraju da bi bilancu trebalo napraviti od početka navođenjem što su sve prethodnici obećavali.

Čini se da osim fiskalnih i ekonomskih ograničenja nova vlada nema načina ni na pravnom terenu jer ne može spriječiti ovršitelje. Povratak na sudsku ovrhu nije moguć jer to rješenje ne podržava struka zato što sustav poznaje 19 od 27 članica EU, dok će za zakonske izmjene trebati nekoliko mjeseci. To znači da stvorena očekivanja da će na liniji Milanovićeve izjave “nije Hrvatska Teksas” nova vlada spriječiti brzu “egzekuciju” ovršitelja na imovinu dužnika neće biti ispunjena te da će nova ovršna tijela, svi oni koje je imenovao dosadašnji ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, 1. siječnja 2012. početi djelovati sa svim onim ovlastima koje im je dala bivša vlada i Sabor. Prema neslužbenim procjenama u ruke će im doći velik broj predmeta, kao i pristup bazama podataka MUP-a i Porezne uprave gdje se nalaze podaci o imovini dužnika. S druge strane struka će bitno suziti manevarski prostor novoj vladi i novom ministru pravosuđa jer će pritiskati da se ovršiteljima prošire kompetencije na poreznu ovrhu i ovrhu dijela upravnih predmeta.

Računa se da će nacrt promjena novoga Ovršnog zakona i nekoliko tehničkih finesa u vezi sa samim Zakonom o javnim ovršiteljima sačiniti profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Mihajlo Dika. On je prvi, podsjetimo u razgovoru za Poslovni dnevnik, kritizirao HDZ-ovu administraciju zbog niza loših rješenja u Ovršnom zakonu. No kad je riječ o mogućoj novoj političko-pravnoj dvojbi između javnih ili sudskih ovršitelja, Dika kaže da povratak na stari sustav sudske ovrhe ne bi bio dobar put. “Država nije uspjela dvadeset godina organizirati efikasnu sudsku ovrhu. U nizu zemalja EU koje su sudsku ovrhu zamijenile javnim ovršiteljima ovrha se uspješno provodi, država je lišena financijskog troška zapošljavanja sudskih ovršitelja i nova ovršna tijela snažno su sredstvo prevencije”, kaže Dika. Milanovićeva vlada, prema Diki, trebala bi čak proširiti nadležnost javnih ovršitelja i na provedbu dijela porezne ovrhe.

Kad je riječ o ovrsi na nekretninama zbog prisilne naplate poreza, ona je prema novome Ovršnom zakonu u nadležnosti suda, a učinkovitije bi je proveli javni ovršitelji i država bi došla do svojeg novca. U radnoj grupi za izmjenu ovršnih rješenja mogao bi se naći i odvjetnik Ivica Crnić, nekadašnji predsjednik Vrhovnog suda koji je kritizirao pojedina zakonska rješenja upozoravajući da će javni ovršitelji u rukama imati golemu imovinu ljudi ili tvrtki. Ako bi učinili nešto nezakonito, ovršitelji odgovaraju samo svojom imovinom, navodi Crnić i dodaje da bi morala odgovarati i država koja im je povjerila taj posao ako se vjerovnici ne mogu do kraja namiriti. Doznaje se da bi njegov angažman na izmjenama zakona mogao doći u pitanje ako bi postao branitelj HDZ-a u aferi Fimi-media.