Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

HT-ova optička mreža do Božića

Autor: Bernard Ivezić
07. prosinac 2011. u 11:30
Podijeli članak —

Velika vijest procurila je na 9. konferenciji SEE Telecoms pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika

Hrvatski telekom će do Božića dobiti zeleno svjetlo za početak komercijalne eksploatacije svoje optičke mreže poznate kao Fiberland, neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik. Dobro upućeni izvori na 9. konferenciji SEE Telecoms, koja se u utorak održala u Zagrebu, tvrde da bi HT mogao dobiti mogućnost da počne prikapčati korisnike na tu mrežu i prije isteka roka od šest mjeseci, a nakon odobravanja standardne ponude za FTTH, i po povoljnijim uvjetima nego što se najavljivalo.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Fiberland je pojedinačno najveća investicija u hrvatskom telekomunikacijskom sektoru, vrijedna 275 milijuna eura. HT ju je zaustavio prije dvije godine tvrdeći da je na to prisiljen zbog regulative. S druge strane, konkurencija i regulator isticali su da HT želi zapravo osigurati budući monopol. “O ovoj temi je provedena javna rasprava i sad se čeka odluka Vijeća Hakoma, planirana u idućih dvadesetak dana, na kojoj će se razgovarati o ključnim pitanjima poslovnih modela za optičke mreže u Hrvatskoj poput brzine, rokova, cijene i postotaka”, pojašnjava izvor. Vlada je početkom godine procijenila da do 2015. u telekomunikacije treba uložiti 960 milijuna kuna kako bi Hrvatska mogla imati 90 posto građana s brzim pristupom internetu što je cilj Europske unije. Te su investicije u posljednje dvije godine značajno pale kako kod manjih tako i kod najvećih operatera.

Hrvatski telekom će do Božića dobiti zeleno svjetlo za početak komercijalne eksploatacije svoje optičke mreže poznate kao Fiberland, neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik. Dobro upućeni izvori na 9. konferenciji SEE Telecoms, koja se u utorak održala u Zagrebu, tvrde da bi HT mogao dobiti mogućnost da počne prikapčati korisnike na tu mrežu i prije isteka roka od šest mjeseci, a nakon odobravanja standardne ponude za FTTH, i po povoljnijim uvjetima nego što se najavljivalo.

Fiberland je pojedinačno najveća investicija u hrvatskom telekomunikacijskom sektoru, vrijedna 275 milijuna eura. HT ju je zaustavio prije dvije godine tvrdeći da je na to prisiljen zbog regulative. S druge strane, konkurencija i regulator isticali su da HT želi zapravo osigurati budući monopol. “O ovoj temi je provedena javna rasprava i sad se čeka odluka Vijeća Hakoma, planirana u idućih dvadesetak dana, na kojoj će se razgovarati o ključnim pitanjima poslovnih modela za optičke mreže u Hrvatskoj poput brzine, rokova, cijene i postotaka”, pojašnjava izvor. Vlada je početkom godine procijenila da do 2015. u telekomunikacije treba uložiti 960 milijuna kuna kako bi Hrvatska mogla imati 90 posto građana s brzim pristupom internetu što je cilj Europske unije. Te su investicije u posljednje dvije godine značajno pale kako kod manjih tako i kod najvećih operatera.

HT je navodno dosad izgradio optičku mrežu koja pokriva 200.000 kućanstava kojima može ponuditi brzine interneta 100Mbps i slične napredne usluge. Njegov konkurent B.net, kojeg je tijekom ljeta preuzeo Vipnet, tvrdi da već ima mrežu koja pokriva 250.000 kućanstava kojima može ponuditi brzine interneta od barem 30Mbps i druge napredne usluge. Kako se moglo doznati na konferenciji SEE Telecoms, kojoj je Poslovni dnevnik medijski pokrovitelj, i druge europske zemlje imaju slične probleme. U Slovačkoj operateri više ne žele ulagati u optičke mreže. Ulaganja u telekomunikacije su zbog krize stala i u Sloveniji, kaže Mark Pohar, šef pravnog odjela regulatora APEK-a. Grade se samo optičke mreže na lokalnoj razini. Financiraju se sredstvima iz EU fondova, a Slovenija je na taj način privukla 80 milijuna eura bespovratnih sredstava. Slične projekte rade neki gradovi u Hrvatskoj poput Poreča i Rijeke. “To moraju biti projekti takozvanih otvorenih mreža, koje izgradi jedan operater a svi ostali ih mogu unajmiti po uvjetima koje je odredio regulator. To je smjer kojim ide razvoj optičkih mreža kako u Europskoj Uniji, tako i u Hrvatskoj”, istaknuo je u svom izlaganju na konferenciji Dražen Lučić, ravnatelj Hakoma.

Optička mreža

Mali rizik za ulaganja
U hrvatskoj udruzi fondova rizičnog kapitala HVCA tvrde da su ulaganja u optičku mrežu nezanimljiva jer donose povrat manji od 20 posto i to u razdoblju duljem od četiri godine. Predstavnik makedonskog regulatora kaže da će optiku posebno brzo polagati mobilni operateri, jer će u zgradama s baznim stanicama odmah potpisivati ugovore za uvođenje optike kako bi smanjili troškove.

Autor: Bernard Ivezić
07. prosinac 2011. u 11:30
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Opet jedna “rekla – kazala” vijest.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close