Na prijedlog kolege iz HCOIE napravio sâm analizu energetske politike HSLS-a, kao dijela gospodarskog (predizbornog) programa ove stranke. Zapravo, ovo se čini ispravnim nastavkom dosad objavljenih članaka o energetskim strategijama drugih političkih strana, piše predsjednik Saveza energetike Zagreb Tomislav Marjanović za Croenergo.eu. Ova stranka proklamira rješenja po pitanjima INA-e, HEP-a, Jadranskog naftovoda i Plinacroa, a oslonila se i na obnovljive izvore energije.

Darinko Kosor / PXL

Iako je liderstvo Darinka Kosora, predsjednika stranke, ojačano javnosti poznatim menadžerskim “provokacijama” Velimira Sriće, ova stranka kao svoj veliki komunikacijski adut koristi povratak Dražena Budiše. Primjećujem kako prema javnosti HSLS komunicira samo energetsku politiku, dok okolišna ostaje u drugom planu. HSLS se dotaknuo naše najveće energetske kompanije – INA-e ističući: “Glavni energetski subjekti na kojima se temelji energetski sustav RH su INA Industrija nafte d.d., koja pokriva oko 60% i Hrvatska elektroprivreda d.d., koja pokriva oko 30% ukupne energetske potrošnje u RH. INA pokriva oko 80% tržišta veleprodaje naftnih derivata u RH te više od 60% tržišta maloprodaje, benzinskih postaja, koje je potpuno liberalizirano te je postalo obična gospodarska djelatnost. Isto tako, INA ostvaruje značajan prihod od proizvodnje nafte i plina na području RH, a plaća vrlo nisku koncesijsku naknadu od samo 5% dok se uobičajene naknade u industriji kreću na razini 12% od vrijednosti ukupno proizvedenih količina nafte i plina”.

HSLS kao oslonac vidi Inu, HEP, Janaf…
U svojoj programskoj strategiji HSLS je, u pogledu INA-e, naveo sljedeće: “RH ćemo osigurati utjecaj u upravljanju INA-om, sukladan njezinom vlasničkom udjelu. Nedopustivo je, kao što je trenutačno slučaj, da MOL rukovodi kompanijom kao da je njegova podružnica, a RH, iako ima samo za 2% manji udio od MOL-a, ostvaruje samo simbolički utjecaj donošenja odluka.”. HSLS predlaže donošenje zakona kojim će se privremeno od pravomoćnog okončanja započetih kaznenih postupaka onemogućiti stjecanje više od 49% vlasništva u INA-i. Također, njihova je namjera povećanje koncesijskih naknada s 5% na 12,5% po uzoru na Europsku uniju što će, prema njihovim navodima, generirati dodatni prihod od cca. 500 milijuna kuna godišnje. Kao zaključak o pitanju INA-e, namjera im je napraviti analizu ukupnog poslovanja INA-e, utvrditi pravo stanje u kojem se kompanija nalazi te ubrzano dovršiti modernizaciju INA-inih rafinerija, uz poseban naglasak na započinjanju i dovršenju modernizacije rafinerije u Sisku. HSLS se u svojem programu dotaknuo i pitanja HEP-a. Tom prigodom istaknuli su sljedeće: “Dovršit ćemo proces restrukturiranja u skladu sa trećim energetskim paketom EU, na način da se uvede transparentno poslovanje između pojedinih članica Grupe.

Nakon provedenog restrukturiranja HEP-a usvojit ćemo mjere socijalne politike kojima će se zaštititi socijalno ugrožene kategorije stanovništva na način da se socijalno ugroženim kategorijama stanovništva podmiruju troškovi električne energije do 1.000 kWh godišnje. Paralelno s izmjenama propisa omogućit ćemo HEP-u tržišno formiranje cijena energije. Potaknut ćemo investicijski ciklus u elektroenergetskom sektoru uz ustrajanje na obaveznoj primjeni pravila struke prilikom odabira projekata spremnih za provedbu te raspisivanje potrebnih natječaja za odabir partnera. Isključivi model financiranja bit će privatno ulaganje kapitala u nove energetske objekte ili javno-privatno partnerstvo.“.

U pogledu Jadranskog naftovoda, HSLS je istaknuo kako neće dozvoliti smanjenje udjela RH u vlasništvu JANAF-a ispod 75% + jedna dionica. Namjera im je podržati prezentirane razvojne planove JANAF-a, a svaki razvojni projekt namjeravaju prezentirati stručnoj i široj javnosti kako bi se ocijenila njihova opravdanost, isplativost i sukladnost energetskim interesima RH. HSLS se u svojem izbornom programu dotaknuo i Plinacro-a ističući: ”U cilju stvaranja povećane sigurnosti u opskrbi plinom, pored postojećeg podzemnog skladišta plina Okoli, osigurat ćemo izgradnju dodatnih skladišnih kapaciteta na lokaciji Grubišno polje te na eventualnim drugim odgovarajućim potencijalnim lokacijama.”

Obnovljivi izvori energije
Posebno zanimljiv dio predizbornog programa odnosi se na obnovljive izvore energije. Ponajprije zato što, osim ukazivanja na kompleksnu administrativnu proceduru, nije prepoznao glavne probleme i ponudio konkretnija rješenja. Dakle, što se OIE tiče, u programu stoji sljedeće: “Donijet ćemo Strategiju iskorištavanja i razvoja OIE kojom bi se RH opredijelila za točno određene vidove OIE, sukladno njihovom sveukupnom potencijalu na teritoriju RH. Strategija mora uključivati ne samo procjenu potencijala OIE, već i okvirnu mogućnosti priključka na energetsku mrežu, čime bi se definirala kvota projekata OIE, koji bi mogli biti priključeni na mrežu, odnosno, koji bi mogli steći status povlaštenog proizvođača OIE te ciljeve i načine zaštite okoliša čime bi se omogućilo investitorima i prostornim partnerima lakše i svrsishodnije lociranje projekata OIE. Osim osiguravanja ekonomskih poticaja u vidu povlaštene cijene otkupa električne energije proizvedene iz OIE, investitorima ćemo osigurati i značajnije porezne olakšice, subvencije za zapošljavanje, pomoć pri prekvalifikaciji radnika i sl.”. Temu obnovljivih izvora energije zaključili su sljedećim: “Kreirat ćemo transparentan zakonodavni okvir i pojednostaviti administrativne procedure što će potaći investicije u OIE.”.

Zanimljivo za kraj, gospodarski program HSLS-a nije se dotaknuo teme okolišne politike i problema vezanih uz zaštitu i očuvanje okoliša što se zapravo čini vrlo čudnim jer su energetika i zaštita okoliša u obostranoj ovisnosti.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Ovdje možete pročitati detaljnu energetsku strategiju Kukuriku koalicije ako dođe na vlast
Ovdje možete pročitati detaljnu energetsku strategiju HDZ-a za sljedeći mandat

Tomislav Marjanović, Croenergo.eu