Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

U DAB-u je 3 milijarde kuna, a zatreba li mu više, uskočit će u pomoć država

Autor: Ana Blašković
24. studeni 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Vinko Radić, direktor DAB-a, smatra da ne treba povećavati premije bankama jer bi to unijelo nepotreban nemir

Unatoč tome što će slučaj Credo banke iz fonda osigurane štednje istopiti oko 465 milijuna kuna, na računu Državne agencije za osiguranje štednih depozita i sanaciju banaka (DAB) ostat će nešto manje od tri miljarde kuna. Taj bi iznos trebao biti dovoljan za garantiranje povjerenja u domaće banke čak i u slučaju poteškoća u njihovom poslovanju.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U srijedu navečer Davor Holjevac, viceguverner HNB-a za superviziju, HRT-u je rekao da su pod pojačanim nadzorom regulatora još četiri manje banke, a otprije je poznato da su među njima Karlovačka i Vaba banka. Poručio je da Credo banka izdvojen slučaj te da “razloga za paniku nema jer ako je nešto u Hrvatskoj stabilno, onda je to bankarski sustav”. Direktor DAB-a Vinko Radić Poslovnom dnevniku je rekao da je u DAB-u prikupljeno “nešto manje od tri milijarde kuna”, a u siječnju će iznos biti “dobro iznad toga”. Komentirajući mogućnost da se stvori veći pritisak na fond osigurane štednje, Radić je rezolutan: “DAB uvijek ima dovoljno jer država stoji iza njega i iznos uopće nije relevantan sam po sebi”.U bankarskim se krugovima, inače, već dulje vrijeme spominje potreba za reorganizacijom sustava osiguranja depozita u okviru kojeg bi se eventualno i podizale premijske stope koje banke uplaćuju u fond. Radić, međutim, smatra da “kod ovako malih intervencija nema potrebe povećavati premije, a u ovom trenutku nikako ne jer bi to unijelo nemir. Nikakva premija ni visina sredstava DAB-a nisu bitna u panici. Tada nastupa država i taj sustav funkcionira, što je pokazala sanacija svih banaka u kojoj niti jedna lipa osiguranih depozita nije ostala neisplaćena”, istaknuo je Radić dodavši da bi tako bilo i sada.Iz DAB-a su štedišama Credo banke poručili da je temeljna okolnost da krene isplata (nedostupnost depozita) nastupila u srijedu i da Agencija radi sve da štediše novac dobiju već idućeg tjedna.

Unatoč tome što će slučaj Credo banke iz fonda osigurane štednje istopiti oko 465 milijuna kuna, na računu Državne agencije za osiguranje štednih depozita i sanaciju banaka (DAB) ostat će nešto manje od tri miljarde kuna. Taj bi iznos trebao biti dovoljan za garantiranje povjerenja u domaće banke čak i u slučaju poteškoća u njihovom poslovanju.

U srijedu navečer Davor Holjevac, viceguverner HNB-a za superviziju, HRT-u je rekao da su pod pojačanim nadzorom regulatora još četiri manje banke, a otprije je poznato da su među njima Karlovačka i Vaba banka. Poručio je da Credo banka izdvojen slučaj te da “razloga za paniku nema jer ako je nešto u Hrvatskoj stabilno, onda je to bankarski sustav”. Direktor DAB-a Vinko Radić Poslovnom dnevniku je rekao da je u DAB-u prikupljeno “nešto manje od tri milijarde kuna”, a u siječnju će iznos biti “dobro iznad toga”. Komentirajući mogućnost da se stvori veći pritisak na fond osigurane štednje, Radić je rezolutan: “DAB uvijek ima dovoljno jer država stoji iza njega i iznos uopće nije relevantan sam po sebi”.U bankarskim se krugovima, inače, već dulje vrijeme spominje potreba za reorganizacijom sustava osiguranja depozita u okviru kojeg bi se eventualno i podizale premijske stope koje banke uplaćuju u fond. Radić, međutim, smatra da “kod ovako malih intervencija nema potrebe povećavati premije, a u ovom trenutku nikako ne jer bi to unijelo nemir. Nikakva premija ni visina sredstava DAB-a nisu bitna u panici. Tada nastupa država i taj sustav funkcionira, što je pokazala sanacija svih banaka u kojoj niti jedna lipa osiguranih depozita nije ostala neisplaćena”, istaknuo je Radić dodavši da bi tako bilo i sada.Iz DAB-a su štedišama Credo banke poručili da je temeljna okolnost da krene isplata (nedostupnost depozita) nastupila u srijedu i da Agencija radi sve da štediše novac dobiju već idućeg tjedna.

Nema štete

Tesla nije dala kredit Credu
Nakon teksta o preliminarnih 760 miljuna kuna štete zbog propasti Credo banke, među kojima je i dva milijuna kuna kredita Tesla banke, javio nam se predsjednik Uprave Zvonko Agičić. “Tesla banka imala je izloženost prema Credo banci u smislu odobrenih limita, ali na dan oduzimanja licence nije imala nikakvih potraživanja prema toj banci pa stoga niti neće pretpjeti štetu od likvidacije”. Alarmirani graničnim kapitalom, Tesla banka prije više od mjesc dana prekinula je kreditiranje Credo banke.

Autor: Ana Blašković
24. studeni 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close