Budućnost financiranja komunalnih projekata sve više će biti na leđima lokalne uprave i gradova, a sve manje na državi. Gradovi se stoga već danas stoga počinju ponašati poput korporacija koje same traže sredstva za razvoj, a općine se spajaju kako bi se okrupnile da mogu osigurati dovoljno sredstava za daljnji razvoj, moglo se čuti na Regionalnoj konferenciji o financiranju lokalne samouprave u organizaciji Europske banke za obnovu i razvoj i Infoarene u utorak u Zagrebu. Glavni bankar u EBRD-a za municipalno financiranje i programski menadžer konferencije Davor Inđić istaknuo je da su zbog krize izazovi financiranja razvoja lokalne samouprave “veći nego ikada”.

Ta je razvojna banka, inače, u razvoj jugoistočne Europe uložila oko četiri milijarde eura, od čega je oko 600 milijuna eura potrošeno na razvoj lokalne komunalne infrastrukture. Obzirom na krizu i smanjenu dostupnost novca EBRD kao dobro rješenje predlaže model javno-privatnog partnerstva, posebno za one projekte za koje Europska unija ne odobrava sredstva, a infrastrukturno su značajni, poput javnih garaža kakvih, primjerice, samo u Zagrebu po procjenama nedostaje između pet i šest.Sudionicima se na regionalnoj konferenciji obratio i veleposlanik Republike Finske u Hrvatskoj Juha Ottman istaknuvši da se u njegovoj zemlji “uslijed krize i sve većih problema s financiranjem smanjuje broj općina”. Poručio je da će u budućnosti opstati samo one općine koje su dovoljno velike da se mogu samostalno financirati. Ottman je pozdravio i skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju rekavši da će Hrvatska tada “imati pristup sredstvima iz europskih strukturnih i kohezijskih fondova pa bi i prije stjecanja punopravnog članstva trebalo definirati prioritete za koje će se pokušati povući sredstava”. Finska je, primjerice, u posljednjih nekoliko godiona iz europskih fondova povukla 1,7 milijardi eura, manje nego što će biti na raspolaganju Hrvatskoj obzirom da će u drugoj polovici 2013. kad postanemo punopravna članica na raspolaganju biti oko pola milijarde eura.