EN DE

Država nema dugoročnu strategiju razvoja željeznice

Autor: Darko Bičak
22. studeni 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Budući da su potrebni veliki infrastrukturni zahvati, oni bi mogli angažirati domaću građevinsku operativu

Ne može se tržišno zarađivati, a dogovorno trošiti, sažeo je u jednoj rečenici jedan od glavnih problema današnjih Hrvatskih željeznica njihov predsjednik Uprave Zlatko Rogožar na okruglom stolu “Kakve Hrvatske željeznice trebamo”, koji se u utorak održao u Zagrebu. Naime, jedan od glavnih problema HŽ-a je da ne postoji ozbiljna i dugoročna državna strategija razvoja Željeznice.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pokretač razvoja
“Ne može država s jedne strane od nas tražiti da poslujemo po zakonima tržišta, a s druge strane nametati nam obveze nabave, recimo vlakova, od točno određenog proizvođača po cijeni koja je daleko veća od tržišne”, požalio se Rogožar. Maćehinski odnos države prema HŽ-u potvrdio je i bivši prvi čovjek te tvrtke Tomislav Josip Mlinarić koji kaže da se strategija razvoja tako važnog sektora kao što su željeznice ne može mijenjati s promjenom na svakim izborima ili rekonstrukcijama u istoj vladi. “S jedne strane se najavljuju velike investicije, a s druge se događa da HŽ jedne godine raspolaže s tri milijarde kuna, a druge s 1,5 milijardi”, rekao je Mlinarić na okruglom stolu koji su na Prometnom fakultetu u Zagrebu (FPZ) organizirali sam fakultet i Sindikat željezničara Hrvatske. Da HŽ kakav danas jest ne može opstati, složili su se i predstavnici svih političkih stranaka predvođenih SDP-ovcem Slavkom Linićem. U toj stranci smatraju da infrastruktura mora biti izdvojena iz HŽ-a i biti vezana uz specijaliziranu agenciju ili čak nadležno ministarstvo, dok drugo mora biti izloženo tržištu. Isto tako u oporbi smatraju da čitav sustav HŽ-a mora doživjeti temeljnu rekonstrukciju koja bi uključivala ukidanje Vuče vlakova kao posebne tvrtke te prodaju svih netemeljnih djelatnosti. “HŽ je strateško poduzeće i sanacija u tom sektoru nije upitna. No ne vidim razlog zašto bi se iz proračuna trebao subvencionirati rad ugostiteljske tvrtke HŽ-a”, kazao je Slavko Linić.

Ne može se tržišno zarađivati, a dogovorno trošiti, sažeo je u jednoj rečenici jedan od glavnih problema današnjih Hrvatskih željeznica njihov predsjednik Uprave Zlatko Rogožar na okruglom stolu “Kakve Hrvatske željeznice trebamo”, koji se u utorak održao u Zagrebu. Naime, jedan od glavnih problema HŽ-a je da ne postoji ozbiljna i dugoročna državna strategija razvoja Željeznice.

Pokretač razvoja
“Ne može država s jedne strane od nas tražiti da poslujemo po zakonima tržišta, a s druge strane nametati nam obveze nabave, recimo vlakova, od točno određenog proizvođača po cijeni koja je daleko veća od tržišne”, požalio se Rogožar. Maćehinski odnos države prema HŽ-u potvrdio je i bivši prvi čovjek te tvrtke Tomislav Josip Mlinarić koji kaže da se strategija razvoja tako važnog sektora kao što su željeznice ne može mijenjati s promjenom na svakim izborima ili rekonstrukcijama u istoj vladi. “S jedne strane se najavljuju velike investicije, a s druge se događa da HŽ jedne godine raspolaže s tri milijarde kuna, a druge s 1,5 milijardi”, rekao je Mlinarić na okruglom stolu koji su na Prometnom fakultetu u Zagrebu (FPZ) organizirali sam fakultet i Sindikat željezničara Hrvatske. Da HŽ kakav danas jest ne može opstati, složili su se i predstavnici svih političkih stranaka predvođenih SDP-ovcem Slavkom Linićem. U toj stranci smatraju da infrastruktura mora biti izdvojena iz HŽ-a i biti vezana uz specijaliziranu agenciju ili čak nadležno ministarstvo, dok drugo mora biti izloženo tržištu. Isto tako u oporbi smatraju da čitav sustav HŽ-a mora doživjeti temeljnu rekonstrukciju koja bi uključivala ukidanje Vuče vlakova kao posebne tvrtke te prodaju svih netemeljnih djelatnosti. “HŽ je strateško poduzeće i sanacija u tom sektoru nije upitna. No ne vidim razlog zašto bi se iz proračuna trebao subvencionirati rad ugostiteljske tvrtke HŽ-a”, kazao je Slavko Linić.

Zadržati infrastrukturu
Njegov kolega Zvonimir Mršić najavio je velike investicije u željezničku infrastrukturu 2012. ako njegova politička opcija osvoji vlast. “Željeznice su velik potencijal, ali im je potrebna opća rekonstrukcija. Za te projekte nisu potrebne posebne dozvole i dugotrajna ‘papirologija’, već se odmah može krenuti s poslom angažirajući veliku građevinsku operativu”, najavljuje Mršić. Osim infrastrukture koju sve političke opcije ne misle ispuštati iz državnih ruku, i putnički promet bio bi predmet javnog interesa, ali u dogovoru i uz sufinanciranje lokalnih jedinica.

Mastodont

Neiskorišteni kapaciteti
Hrvatske željeznice, sa svojim povezanim društvima, zapošljavaju 17.000 ljudi. Za razliku od 1990. kada je HŽ imao 43.000 radnika, došlo je do smanjenja zaposlenosti za više od 60 posto. Istodobno, upozoravaju željeznički stručnjaci, u odnosu na 1985. danas se bilježi pad teretnog prometa veći od 75 posto. U željezničkim sindikatima upozoravaju na lošu strukturiranost radnih mjesta te se događa da u nekim sektorima svi zaposleni imaju velik broj prekovremenih te nemogućnost korištenja godišnjih odmora.

Autor: Darko Bičak
22. studeni 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close