Istražujući zašto je Vlada raspisala javni natječaj za uslugu pristupa internetu od čak 1000Mbps za HITROnet – mrežu zbog koje je godinama bila kritizirana jer ju nije dovršila a ključna je za reformu državne uprave – doznali smo da je ta mreža zapravo izgrađena! HITROnet je najveća državna računalna mreža fizički prisutna po cijeloj Hrvatskoj. Potpuno je zatvorena za javnost, slično kao računalne mreže velikih kompanija, a na nju su spojena sva ministarstva, Sabor, Ured predsjednika, Mirovinski zavod, HZZO, POA pa čak i 144 suda te Agencija za tržišno natjecanje i Hanfa. HITRONet je važan i za telekomunikacijske i informatičke tvrtke jer ga je Vlada promovirala kao temelj za buduće javne nabave za sektorske kompanije.

Poslovne prilike
Ivana Andrijašević, zamjenica državnog tajnika za e-Hrvatsku, ističe da ništa nisu tajili. “Činjenica je da je sada, nakon što je kroz par godina projekt konceptualno zaokružen, dobio puni smisao provedbom nabave telekomunikacijskih usluga”, kaže Andrijašević. Dodaje da je cijela Vlada na HITROnetu te da su do sada povezali 46 središnjih lokacija javnopravnih tijela te preko 400 udaljenih lokacija javnopravnih tijela poput sudova, ureda državne uprave u županijama, matičnih ureda i ispostava HZZO-a. Fizički je HITROnet izgrađen na optičkoj i inoj infrastrukturi državnih tvrtki poput HŽ-a, HAC-a, Janafa, HEP-a, Plinacroa i Odašiljača i veza, koje su prema odluci Vlade morali ustupiti dio svojih kapaciteta. Uz to, navodi Andrijašević, unutar gradova gdje državne tvrtke nemaju svoju infrastrukturu zakupljena je ona od telekom operatera. “No, razvijamo i optičke prstenove unutar gradova u suradnji s lokalnom upravom i akademskom mrežom CARNetom”, kaže Andrijašević. Navodi da su prvi gradski optički prsten podigli u Splitu, a u tijeku je sličan projekt u Rijeci.

Boris Žitnik, direktor agencija IDC Adriatics, koja već više od deset godina prati informatičko i telekomunikacijsko tržište u Hrvatskoj, kaže da je iznenađen informacijom da je Vlada infrastrukturno zaokružila HITROnet. “To je projekt o kojem se već dugo razgovara, svi uvijek ističu da je ključan i nužan da bi se povećala učinkovitost državne uprave i provela ideja da država bude na usluzi građanima, ali ništa više od toga nije se moglo primijetiti”, kaže Žitnik te dodaje da je HITROnet posebno važan telekomunikacijskim i informatičkim tvrtkama jer im diktira tempo nabave i otvara brojne poslovne prilike.“Infrastrukturnim zaokruživanjem HITROneta država si je stvorila pretpostavku za uvođenje novih servisa i usluga te izgradnju privatnog clouda. Državi će trebati rješenja za objedinjeni obračun plaća, vođenje budžeta, upravljanje dokumentima i niz drugih stvari koje tek sada treba postaviti da bi HITROnet dobio puni smisao”, ističe Žitnik.

Podigli infrastrukturu
U Vladi koristi i mogućnosti HITROneta promatraju nešto drugačije. Ivana Andrijašević iz e-Hrvatske navodi da je Vlada do sada u infrastrukturu, opremu i usluge HITROneta od 2007. godine uložila 33,5 milijuna kuna ili 6,7 milijuna kuna godišnje. “Ta su se ulaganja već vratila jer je samo kroz objedinjenu nabavu telekomunikacijskih usluga ušteđeno 46,2 milijuna kuna, a ukupno se planiraju uštede od 160 milijuna kuna što na telekom usluge, a što na poštanske usluge koje će se zamijeniti e-mailom”, kaže Andrijašević. Prema podacima e-Hrvatske na HITROnetu se već vrte neki servisi i aplikacije poput OIB-a, Područnih riznica i FMIS sustava, registra zaposlenika, e-spisa, popisa birača, matičnih knjiga, CIX-a, te servisa sa sTESTA-e, mreže administracija država EU. U Fini, koja je zadužena za operativna pitanja očekuju da će se na HITROnet u idućem razdoblju uvesti interni portal Vlade, kolaboracijski servisi, uključujući e-mail, videokonferencije i e-obrazovne servise.

Testirano

Optika državnih tvrtki
Iako Financijska agencija po odluci Vlade operativno upravlja HITROnetom, u Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku ističu da se do sada a i ubuduće svi djelovi sustava koji čine HITROnet planiraju nabavljati putem javne nabave. Ured za središnju javnu nabavu planira još tendere za telefoniju, prijenos podataka, telefonsku opremu i internetsku opremu.